Više od trećine hrvatskih građana, njih 36 posto, želi raditi u državnim tvrtkama ili javnoj upravi, a četvrtina ih smatra da bi za dostojanstven život trebali primati više od 1.990 eura, pokazalo je istraživanje koje je u ponedjeljak objavio portal MojPosao.

Alma Career Croatia, međunarodna tvrtka najpoznatija po brendu MojPosao, i ove je godine iskoristila Regionalni sajam poslova za veliko istraživanje o regionalnom tržištu rada, koje je provela u suradnji s partnerskim portalima MojPosao.ba, Infostud.rs i Vrabotuvanje.com.mk, uz sudjelovanje više od 5.000 ispitanika, a među njima njih više od 700 iz Hrvatske.

U prosjeku dvije trećine radnika iz cijele regije istaknulo je kako je visina primanja presudna u donošenju odluke o promjeni posla. Odmah nakon novca, na ljestvici prioriteta nalaze se dobri međuljudski odnosi, koji i dalje imaju iznimno snažnu ulogu u izboru radnog okruženja. Na treće mjesto smjestilo se radno vrijeme, dok se mogućnost učenja i profesionalnog napredovanja našla na četvrtom, a sigurnost zaposlenja na petom mjestu popisa ključnih faktora prilikom odabira posla, pokazalo je istraživanje.

Ispitanici iz Hrvatske, njih 31 posto smatra da su upravo znanja i vještine najvažniji aduti pri zapošljavanju, dok svaka četvrta osoba ističe motivaciju i želju za zaposlenjem kao ključne elemente koji poslodavcima šalju jasnu poruku o ozbiljnosti i predanosti kandidata. Iako se često naglašava važnost iskustva, svega 17 posto ispitanika vjeruje da je prethodno radno iskustvo presudni faktor.

Kada je riječ o plaći koja bi, prema mišljenju ispitanika, bila dovoljna za "normalan život", gotovo polovica sudionika iz Hrvatske, njih 47 posto, kao idealan iznos navodi raspon od 1.330 do 1.990 eura.

Tek svaki peti radnik dobio povišicu

Gotovo četvrtina ispitanika, njih 24 posto smatra, pak, da bi za dostojanstven život trebali primati više od 1.990 eura. U odnosu na prošlu godinu, napominje se u istraživanju, vidljiv je značajan pomak, s obzirom da je tada nešto više od polovice ispitanika smatralo da bi neto plaća trebala biti iznad 1.330 eura, dok se ove godine taj udio popeo na čak 71 posto.

Kada su u pitanju povišice, tek svaki peti radnik ju je dobio ove godine, dok je 15 posto primilo "korekciju plaće zbog inflacije". Polovica zaposlenih nije dobila niti očekuje povišicu, a 16 posto ih još uvijek gaji nadu da bi se situacija mogla promijeniti do kraja godine.

Pritom 51 posto hrvatskih radnika razmišlja o promjeni posla u idućih godinu dana, što je ipak znatno manje nego lani, kada ih je to planiralo čak dvije trećine. Od zemalja iz regije, najveći postotak onih koji žele promijeniti posao bilježi Bosna i Hercegovina, 69 posto.

Nakon dugog niza godina, promijenile su se i želje hrvatskih građana kada je riječ o idealnom poslodavcu, pa ih tako sada čak 36 posto preferira opciju rada u državnim tvrtkama ili javnoj upravi.

Privatne tvrtke u stranom vlasništvu sada bira tek 21 posto ispitanika, isti postotak "otpada" i na one koji kao najoptimalnije zaposlenje vide pokretanje vlastitog posla, dok se privatne tvrtke u domaćem vlasništvu smatraju najmanje privlačnima, sa 16 posto odgovora ispitanih.

Od gubitka posla strahuje 19 posto hrvatskih građana

Trend pada osjećaja straha od gubitka posla nastavljen je i ove godine, pa tako, dok je 2020. čak 36 posto zaposlenih u Hrvatskoj strahovalo da bi mogli ostati bez radnog mjesta, danas to iznosi 19 posto. Najviše zabrinutosti dolazi iz Srbije, gdje čak 30 posto radnika strahuje od otkaza.

Među nezaposlenima u Hrvatskoj situacija je slična prošlogodišnjoj, pa je tako 52 posto ljudi bez posla tri mjeseca ili manje, a 14 posto nezaposleno je između tri i šest mjeseci. Ipak, postoje i ekstremni slučajevi te osam osoba posao traži dulje od pet godina.

Mladi koji su još u procesu obrazovanja pokazuju sve više optimizma kada razmišljaju o svom prvom zaposlenju, pa tako 31 posto mladih iz Hrvatske vjeruje da će posao pronaći u roku od tri mjeseca nakon završetka školovanja, dok njih 19 posto počinje raditi već tijekom školovanja.

No, 31 posto ih predviđa i da će im trebati između tri i šest mjeseci da dođu do posla, a 12 posto smatra da će čekati dulje od pola godine.

Najmanje optimistični su mladi iz Bosne i Hercegovine - čak 50 posto njih vjeruje da će posao tražiti duže od šest mjeseci.