Hrvatska je u trećem tromjesečju 2020. ostvarila višak na tekućem računu platne bilance od 1,9 milijardi eura, što je 57,7 posto manje u odnosu na isto razdoblje godine prije, a krajem rujna je bruto inozemni dug iznosio 40,9 milijuna eura, čime je njegov udio u BDP-u porastao na 81,4 posto, podaci su HNB-a.

"Na kraju rujna 2020. stanje bruto inozemnog duga iznosilo je 40,9 milijardi eura, što je za 600 milijuna eura manje negoli na kraju lipnja, ali se relativni pokazatelj pogoršao za 1,7 postotnih bodova, zbog snažnog pada nominalnog BDP-a, te je na kraju rujna iznosio 81,4 posto BDP-a", navode analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) u komentaru platne bilance, stanja bruto inozemnog duga i stanja međunarodnih ulaganja za treće tromjesečje 2020. godine.

Zamjećuju i da se, nakon blagog pogoršanja u drugom, tijekom trećeg tromjesečja 2020. saldo na tekućem i kapitalnom računu platne bilance snažno pogoršao, ponajprije zbog izrazite koncentracije prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju tijekom ljetnih mjeseci, a koji su se ove godine primjetno smanjili.

"Tako je na tekućem i kapitalnom računu u trećem tromjesečju zabilježen višak od 2,2 milijarde eura, što je za čak 2,6 milijardi eura manje negoli u istom razdoblju prethodne godine. Promatraju li se posljednja četiri tromjesečja, višak na tekućem i kapitalnom računu u razdoblju do kraja rujna 2020. iznosio je 0,8 posto BDP-a, što je za čak četiri postotna boda manje nego u cijeloj 2019. godini", ističu iz središnje banke.

Kako objašnjavaju, nepovoljna kretanja izazvana snažnim padom neto izvoza usluga djelomično su ublažena poboljšanjem salda na ostalim podračunima, odnosno smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom te na računu primarnog dohotka, dok se istodobno blago povećao ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija.

"Tijekom trećeg tromjesečja 2020. zabilježeno je snažno smanjenje neto izvoza usluga (za 3,1 milijardu eura) u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ponajprije zbog izrazitog pada prihoda od turističke potrošnje stranih gostiju za 49 posto zbog pandemije koronavirusa praćene restriktivnim epidemiološkim mjerama, padom raspoloživog dohotka i promjenama u ponašanju potrošača", ističu analitičari HNB-a.

Po objavljenim podacima, u trećem su tromjesečju 2020. prihodi od turizma iznosili 3,38 milijardi eura, dok su u isto vrijeme lani dosezali 6,63 milijarde eura.

Kumulativni podaci za prvih devet mjeseci ove godine pokazuju da su prihodi od turizma iznosili 4,3 milijarde eura, što je za 5,1 milijardu eura, ili 54,3 posto manje nego u isto vrijeme lani.

Ti podaci odraz su i fizičkih pokazatelja u turizmu. Naime, po podacima Državnog zavoda za statistiku o komercijalnom smještajnim objektima, Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 5,4 milijuna stranih turista, koji su ostvarili 34,7 milijuna noćenja, što je u odnosu na isto razdoblje 2019. pad dolazaka za 66,1 posto, a noćenja za 56,8 posto.

Podaci iz platne bilance pokazuju i snažan pad potrošnje domaćih turista u inozemstvu.

Naime, rashodi su u turizmu u trećem tromjesečju ove godine iznosili 165 milijuna eura, što je pad od 219 milijuna eura odnosno 57 posto u odnosu na treće tromjesečje lani, dok podaci za devet mjeseci pokazuju pad za 59,2 posto, na 495 milijuna eura.

Manjak u robnoj razmjeni smanjen

U komentaru platne bilance za treće tromjesečje 2020. godine, analitičari središnje banke ističu i kako su nepovoljna kretanja u razmjeni usluga djelomično ublažena smanjenjem manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom (za 300 milijuna eura).

"Naime, iako je zabilježen znatan pad izvoza robe od 8,7 posto, kontrakcija uvoza bila je još izraženija te je iznosila 10,6 posto, što je zajedno s primjetno većom uvoznom bazom rezultiralo snažnim smanjenjem manjka za 13,1 posto", navode.

U trećem je tromjesečju na računu roba zabilježen manjak od 2,09 milijardi eura, dok je u isto vrijeme 2019. godine manjak iznosio 2,41 milijardu eura.

Na računu primarnog dohotka manjak je u trećem kvartalu 2020. iznosio 73 milijuna eura, što je znatno smanjenje (za 70 posto) na godišnjoj razini.

"Saldo na računu primarnog dohotka u trećem se tromjesečju 2020. poboljšao u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, za 200 milijuna eura, kao posljedica manjih rashoda od izravnih vlasničkih ulaganja, odnosno smanjenja dobiti banaka i poduzeća (posebno u djelatnostima pružanja smještaja, poslovanja nekretnina i naftne industrije) u stranom vlasništvu. S druge strane, neto prihodi od naknada privremeno zaposlenih osoba u inozemstvu smanjili su se za 17,3 posto, podjednako kao u prethodnom tromjesečju, nakon gotovo kontinuiranog rasta još od druge polovine 2014. godine", navode analitičari središnje banke.

Višak na računu sekundarnog dohotka blago je smanjen, za 5,1 milijun eura, na 551,9 milijuna eura u trećem kvartalu 2020. godine, dok je na računu kapitalnih transakcija povećan za 44 milijuna eura, na 261 milijun eura.

"Ukupan višak na računima sekundarnog dohotka i kapitalnih transakcija u trećem je tromjesečju 2020. tek blago porastao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (za 39 milijuna eura). Naime, povoljan utjecaj rasta viška u neto transakcijama s proračunom EU-a uvelike je poništen smanjenjem neto prihoda od osobnih transfera", ističu analitičari HNB-a u komentaru platne bilance za treće tromjesečje.

U publikaciji "Makroekonomska kretanja i prognoze", objavljenoj sredinom prosinca 2019. godine procijenili su da bi "očekivano smanjenje manjka na tekućem i kapitalnom računu u posljednjem tromjesečju moglo samo ublažiti snažno pogoršanje salda ostvareno u ranijem dijelu godine, zbog čega bi se višak na tekućem i kapitalnom računu u cijeloj 2020. mogao smanjiti na 1,4 posto BDP-a, u usporedbi s 4,8 posto BDP-a koliko je iznosio u 2019. godini".

"Promatra li se samo saldo tekućeg računa, pogoršanje bi moglo biti još izraženije te bi se na tekućem računu, prvi put nakon 2013., mogao ostvariti manjak od 1 posto BDP-a, u usporedbi s viškom od 2,8 posto BDP-a u 2019. godini", naveli su analitičari središnje banke u publikaciji.

U 2021. godini, pak, u skladu s pretpostavljenim oporavkom inozemne potražnje i turističke aktivnosti očekuju rast viška na tekućem i kapitalnom računu, koji bi mogao dosegnuti 3 posto BDP‑a.