"Hrvatska bankarska regulativa djelomice je prilagođena europskoj, no pred nama je razdoblje u kojem ju treba potpuno uskladiti. No, problem je što je i europska regulativa u procesu dinamičnih promjena, a ta dinamična promjena je pomalo nepredvidljiva pa nemamo pravu sliku kako će ona za devet mjeseci izgledati", rekao je viceguverner Hrvatske narodne banke Damir Odak na IBM-ovom Danu financijskih rješenja 2013. održanom u četvrtak u Zagrebu.

"S implementacijom novog sustava na razini EU i dalje će postojati značajna razina samostalnosti regulatora i mogućnost da definiraju kapitalnu adekvatnost koja olakšava ili otežava poslovanje banaka. Koliko od toga će se rješavati centralno, a koliko na razini nacionalnih agencija u ovom času nije sasvim jasno", rekao je viceguverner Odak i dodao da je "kapitalna adekvatnost hrvatskog bankarskog sustava toliko iznad postavljenih zahtjeva da bez obzira kako ti zahtjevi bili definirani, nećemo imati problema s implementacijom regulative".

Financijsku regulativu EU čine direktive i uredbe. Direktive se transponiraju u nacionalna zakonodavstva, dok se uredbe primjenjuju. U slučaju uredbe Hrvatski sabor donosi samo Zakon o implementaciji uredbe, a prevedena uredba primjenjuje se bez ikakvih kvalifikacija.

"To je novina u našem pravnom okruženju i bit će vrlo zanimljivo kako će se implementirati", rekao je Odak.

Današnja financijska regulativa EU opisana je direktivom Capital Requirement Directive III koja propisuje koliko kapitala banke moraju imati da bi mogle poslovati sukladno regulativi. U izmjenama koje su trenutno u tijeku uvode se direktiva Capital Requirement Directive IV (CRD IV), uredba Capital Requirement Regulation (CRR) i Single Supervisory Mechanisam (jedinstveni sustav supervizije - SSM).

Na temelju direktive CRD IV bit će napisan novi Zakon o kreditnim institucijama (ZOKI), CRR je uredba koja će propisivati kako će banke računati kapital, a jedinstveni sustav supervizije, koji će se oslanjati na Europsku centralnu banku, trebao bi osigurati da sve važnije banke na razini Unije budu nadzirane na jedinstven način, da njihovi podaci budu usporedivi, što danas nije u potpunosti slučaj.

Ovim dokumentima treba pridodati i Single Rulebook koji definira tehnološke standarde, a usvaja ga Europska bankarska agencija (EBA). Tim standardima razjašnjavaju se i eventualne nejasnoće u CRD-u i CRR-u kako bi se osiguralo jedinstveno tumačenje.

Kada gledamo arhitekturu sustava nadzora banaka u Europi, nju čine Europski odbor za sustavni rizik u kojoj sjede guverneri središnjih banaka eurozone, čelnik ECB-a i vodeći ljudi Europskog vijeća i Europske komisije. Oni razmatraju koji su to sustavni rizici koji bi mogli utjecati na poslovanje financijskog sektora EU.

Tu su i tri regulatorne agencije: već spomenuta EBA (nadležna za bankarski sektor), EIOPA (nadležna za osiguravatelje i mirovinske fondove= i ESMA (nadležna za tržište kapitala).

Treća karika su nacionalni supervizori koji na operativnoj razini provode donesene odluke u djelo. Namjera je da uspostavom jedinstvenog mehanizma supervizije nacionalni supervizori predaju svoju ulogu djelomično ili u cijelosti ECB-u.

Očekuje se još direktiva Banking Resolution and Recovery koja bi na razini Unije trebala standardizirati način na koji se rješavaju teškoće u bankarskom sustavu. Ta direktiva je nekoliko puta najavljena, nekoliko puta je izašla u proceduru, i nekoliko puta je povučena iz procedure, rekao je viceguverner HNB-a.

Dogovara se još i shema osiguranja depozita koja bi trebala osigurati da kod banaka koje su pod jedinstvenim mehanizmom supervizije bude objedinjen i sustav osiguranja depozita.

Buduću bankarsku uniju činit će tri glavna čimbenika: jedinstvenog nadzornog sustava, ujednačenog sustava osiguranja depozita i ujednačenog sustava oporavka banaka.

Za razliku nadzornog mehanizma, za koji je već dogovoreno da bude objedinjen u jednoj instituciji (ECB), rješenje za osiguranje depozita i oporavak banka još nisu dogovorena, ali vjerojatno neće biti pod jedinstvenom institucijom, nego će ih provoditi nacionalne agencije.

Ciljani rokovi za implementaciju CRD IV i CRR je početak 2014. godine. Iako je načelni politički dogovor oko implementacije postignut, tehnički nisu razrađeni mnogi bitni detalji.

"Prema posljednjim vijestima ponovo se otvaraju i neka politička pitanja", kaže Odak, ali dodaje da to nas "ne bi trebalo uopće uzbuđivati". Postoji, naime, konsenzus da se nakon usvajanja spomenutih dokumenata državama članicama mora dati barem šest mjeseci da ih implementiraju. "S obzirom na razinu prilagođenosti naše dokumentacije i regulative, tih šest mjeseci bi nam trebalo biti dovoljno", procjenjuje viceguverner.

Prvotno je bilo predviđeno da spomenuta regulativa na snagu stupi 1. siječnja ove godine, rok je pomaknut za godinu dana, a trenutno je neizvjesno hoće li ostati na 1. siječnja ili 1. srpnja iduće godine, upozorava Odak. "Naime, ako se ne uspije na vrijeme u službenom listu objaviti sve dokumente (do 1. srpnja ove godine), datumi implementacije će se ponovo pomicati."

Hrvatska je gotovo potpuno usklađena, direktiva CRD II je implementirana u cijelosti, a kroz podzakonske akte donesene tijekom 2011. implementirani su bitni dijelovi CRD III. Trenutno je u tijeku dopuna Zakona o kreditnim institucijama kojom će se provesti potpuno usklađenje s CRD III. Dakle, naša je regulativa usklađena i ne postoji za sada rok u kojem moramo prijeći na CRD IV. To je odluka koja će se donositi na razini EU, a kako sada stoje stvari nadamo se da će ona biti implementirana do 1. siječnja 2014. godine, zaključuje Odak.

Pitanje djelatnosti banaka, potrebnog kapitala i načina kako se on alocira po djelatnostima i rizicima bit će riješeno u CRD IV koji će dovesti do novog Zakona o kreditnim institucijama. "Ako budu poštivani predviđeni rokovi, to znači da ćemo do kraja godine imati novi ZOKI, najavio je viceguverner Odak.

Uredba o kapitalnoj adekvatnosti (CRR) u cijelosti će zamijeniti naše podzakonske propise o adekvatnosti jamstvenog kapitala i računanju jamstvenog kapitala, EBA i njen supervizorski odbor donosit će pak implementirajuće i tehničke standarde, a sve će biti objedinjeno jedinstvenim sustavom nadzora koji će provoditi Europska centralna banka.