Realizacija megaprojekata u EU okviru transeuropske prometne mreže (TEN-T) kasni, uz znatno povećanje troškova, i njezina "jezgra" neće biti dovršena prije 2030. godine, pokazalo je u ponedjeljak ažurirano izvješće Europskog revizorskog suda (ECA).

Prije pet godina revizori su u tematskom izvješću bili procijenili da jezgra vjerojatno neće biti dovršena do 2030., prvotno zacrtanog roka.

U najnovijem izvješću procjenjuju da sigurno neće biti dovršena u tom roku.

"U petogodišnjem razdoblju od objave prošlog izvješća izgledi su se značajno pogoršali i izvorno zacrtani planovi neće biti realizirani", stoji u priopćenju suda.

Od 2020. pojavio se niz novih "izazova" u provedbi projekata, zbog pandemije i ulaska ruskih vojnika u Ukrajinu, navode revizori, istaknuvši i postrožene regulatorne zahtjeve i tehničke probleme.

Cilj je velikih projekata prometne infrastrukture u Uniji preoblikovati Europu i pritom povezati građane i olakšati gospodarske aktivnosti, izjavila je Annemie Turtelboom, članica Suda zadužena za izvješće.

"Iako su od projektiranja većine infrastrukture prošla tri desetljeća, i dalje smo daleko od njezina puštanja u promet, kao i od postizanja željenih poboljšanja u prijevozu putnika i tereta u Europi", istaknula je Turtelboom.

Troškovi gotovo udvostručeni

Troškovi brojnih megaprojekata pak kontinuirano rastu, primjećuju revizori. .

Prije pet godina ECA je bila utvrdila da su ukupni stvarni troškovi osam megaprojekata koje su analizirali porasli do 2020. za 47 posto u odnosu na izvorne procjene, i to kada se ne uključi inflacija.

Danas se ta razlika gotovo udvostručila, na 82 posto, pokazalo je novo izvješće.

Razlog za taj skok prije svega leži u prekoračenju proračuna dva projekta, linije Rail Baltica koja bi trebala povezati Tallinn i Varšavu preko Rige i Kaunasa. Troškovi realizacije tog projekta dosegnuli su gotovo četverostruko veći iznos no što je prvotno procijenjeno.

Skok je zabilježen i u uspostavi linije između francuskog Lyona i talijanskog Turina, gdje je iznos više nego dvostruko veći od izvorne prognoze.

Rast troškova ne povlači automatsko povećanje sredstava EU‑a za sufinanciranje, napominju revizori, budući da ona nisu izravno povezana s troškovima.

Ipak, EU je od 2020. za osam projekata koji su ušli u okvir izvješća dodijelio dodatna bespovratna sredstva u iznosu od 7,9 milijardi eura, čime se ukupni iznos financijskih sredstava EU‑a isplaćenih za njihovu realizaciju popeo na 15,3 milijarde eura, navode revizori.

Kašnjenje od 17 godina

I vremenski okviri provedbe projekata značajno su pogoršani u odnosu na stanje od prije pet godina, utvrdio je sud.

Dok je kašnjenje, prema izvješću iz 2020., u prosjeku iznosilo 11 godina, danas pet megaprojekata za koje je sud raspolagao relevantnim informacijama kasni u prosjeku čak 17 godina.

Od osam planiranih megaprojekata uskoro bi u promet mogla biti puštena samo autocesta A1 u Rumunjskoj, kažu revizori, dok će ostali projekti biti dovršeni za pet ili više godina.

Željeznički projekt Baskijski ipsilon trebao je, prema izvornom rasporedu, biti pušten u promet do 2010., a prema izmijenjenom planu do 2023., a sada se očekuje da će biti spreman za upotrebu najranije tek 2030., uz ocjenu nositelja da je realističniji rok 2035. godina.

Otvaranje željezničke pruge Lyon - Torino sada je predviđeno za 2033., umjesto 2015. kako je izvorno planirano ili 2030. kako je predviđeno rasporedom iz 2020.

Tunel Brenner između juga Njemačke i sjevera Italije, koji bi trebao omogućiti prebacivanje prijevoza tereta s ceste na željeznicu, bit će pak, prema novim očekivanjima, otvoren najranije 2032., a ne 2016. ili 2028. kako je prethodno bilo predviđeno.

Troškovi željezničko-cestovne veze Fehmarn Belt između Danske i Njemačke bit će za 52 posto viši, uz otvaranje za promet u 2029., jedanaest godina kasnije od izvornog roka, a postoji i mogućnost odgode otvorenja do 2031. godine.

"Zaključak je jasan - cilj dovršetka jezgre transeuropske prometne mreže TEN-T do 2030. sigurno neće biti ostvaren", smatraju revizori.

Veće ovlasti Komisije

Usprkos svim navedenim problemima, Europska komisija samo je u jednom slučaju zatražila objašnjenja za kašnjenje, upotrijebivši ograničeni pravni instrument koji joj je na raspolaganju, no taj slučaj nije se odnosio ni na jedan od osam megaprojekata analiziranih u izvješću, napominju revizori.

Nedavne izmjene Uredbe o mreži TEN-T trebale bi Komisiji osigurati značajniju ulogu i šire ovlasti nadzora nad dovršetkom prometne mreže, očekuju revizori, no uglavnom za buduće megaprojekte.

U konačnici, primjene će ipak ovisiti u prvom redu o primjeni relevantnih pravnih odredbi u zemljama EU-a, naglasili su revizori.

Transeuropska prometna mreža okosnica je europske mreže cestovnog, željezničkog, pomorskog i zračnog prometa i prometa unutarnjim plovnim putovima, a megaprojekti, koji često imaju prekograničnu dimenziju, ključni su za bolju povezanost Europe, otklanjanje uskih grla i bolje uvjete za prekograničnu mobilnost, podsjeća se u izvješću.