- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- 17.09.2026 Izravne rezervacije hotela i dalje najčešće, ali rastu i online
EKONOMIJAObjavljeno: 13.12.2010
Veliki američki procjep
| Podijeli sadržaj: | ||||
Dobro, priznajem. Volim čitati tuđu poštu kao i svi pa mi je čitanje WikiLeaksovih transkripata bilo zadivljujuće. No, ono što leži između redaka u transkriptima druga je stvar.
Radi se o otrežnjujućem trenutku jer shvaćamo da iz Amerike polako curi moć. Krenimo najprije s onim što piše u transkriptima. Mislim da sam shvatio o čemu se radi: Saudijska Arabija i njezini arapski susjedi žele da Sjedinjene Američke Države smaknu iranski režim i unište tamošnja nuklearna postrojenja kako bi uživali u nadmoći nad omraženim Perzijancima, a opet bi se, s druge strane, javno pridružili ljudima na ulici koji pale američke zastave nakon što izvršimo napad na Iran, čime ćemo na sebe navući bijes Arapa. Razlog tome što će Arapi biti bijesni na nas, iako mnogi od njih također ne vole Irance, jest taj što ne podnose svoju vlastitu neizabranu vlast, a prosvjedujući protiv Amerikanaca koji njihove vođe drže na vlasti smjestili bi i jednima i drugima.Pratite me? Dok nas Saudijci mole da uništimo iranska nuklearna postrojenja, iz transkripata saznajemo da privatne donacije Saudijaca i dalje čine najvažniji izvor financiranja sunitskih terorističkih skupina diljem svijeta, da ne spominjemo fundamentalističke džamije, humanitarne udruge i škole koje osposobljavaju talibane u Pakistanu i Afganistanu. Tako se, zapravo, novac koji dajemo za naftu filtrira u Saudijskoj Arabiji i završi u rukama militantnih skupina protiv kojih se naši vojnici bore. Međutim, nemojte misliti da nemamo saveznika. U transkriptima se tako spominje Ahmed Zia Massoud, koji je od 2004. od 2009. godine obnašao dužnost potpredsjednika Afganistana, koji danas živi u palači u Dubaiju gdje su ga, prema onome što stoji u transkriptu, carinski dužnosnici zatekli s 52 milijuna dolara gotovine čije porijeklo nije objasnio. ˙itajući dokumente, čini se da SAD često plaća dužnosnicima u Pakistanu i Afganistanu da budu dvolični, inače bi imali samo jedno lice okrenuto protiv SAD-a u privatnom i javnom smislu. Još uvijek me pratite? Da, to su naši saveznici - ljudi koji gaje vrijednosti s kojima se nikad nismo niti ćemo se ikad moći složiti.
"Dobro", kažu nam naši saveznici iz Saudijske Arabije, Perzijskog zaljeva, Afganistana i Pakistana, "možda nismo savršeni, ali ovi koji bi nas zamijenili mnogo su gori. Talibani i Al-Qaida imaju jedno lice. Oni uvijek kažu ono što misle, a to je da mrze Ameriku." To je istina, ali ako smo prisiljeni podupirati loše režime zato što bi u suprotnom bilo još gore, zašto ih ne možemo promijeniti? Sad dolazimo do one otrežnjujuće poruke koju uočavam u dobrom dijelu transkripata: Americi nedostaje moći. Nije dovoljno snažna na Bliskom istoku jer smo ovisni o nafti. Mi smo ovisnici, oni dileri, a ovisnici nikad dilerima ne govore istinu. Kad svaki mjesec uvezemo nafte u vrijednosti od 28 milijardi dolara, ne možemo Saudijcima reći: "Znamo da bi tipovi koji bi došli nakon vas bili puno gori, ali zašto moramo birati između vašeg bezvlađa i korupcije i njihove brutalnosti i netolerancije?" Nema nam druge neko podupirati režim koji, istina, ratuje s Al-Qaidom na domaćem terenu, ali našim novcem financira vjersku ideologiju, škole, džamije i knjige kako bi Al-Qaida uvijek imala bogat izbor novaka u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama. Nedostaje nam moći u odnosu s Kinezima i Sjevernom Korejom ili u bavljenju kineskom valutom jer smo ovisni o njihovom kreditnom položaju. Geopolitički odnosi vrte se oko moći. Ne možemo biti sigurniji u vanjskoj politici dok ne promijenimo ponašanje kod kuće. No, naša politika nikad ne povezuje te stvari. Zamislite samo kako bi drukčiji bili naši razgovori sa Saudijskom Arabijom kad bismo počeli uvoditi električne automobile koji se napajaju nuklearnom i solarnom energijom ili domaćim plinom i energijom vjetra?
Mogli bismo im reći da će se, ako uočimo da ijedan dolar ode talibana, morati od Irana braniti sami. Zamislite kako bismo drukčije razgovarali s Kinezima da smo u proteklih 30 godina imali drukčiju stopu štednje i da Kina ne posjeduje obveznice američkog Ministarstva financija vrijedne 900 milijardi dolara, već da se oslanjamo na domaće gospodarstvo i tehnologiju. Ne bismo ih moljakali da promijene vrijednost svoje valute, a naš zahtjev da spriječe Sjevernu Koreju od slanja dijelova projektila u Iran preko pekinške zračne luke (a to također stoji u transkriptima) ne bi odbili tako otresito. I zamislite samo koliko bi moćnije bile naše sankcije Iranu da se cijena nafte kreće oko 20 dolara po barelu, a ne 80 dolara, i kad bi iranski diktatori bankrotirali? Prije pedeset godina svijet se kretao u smjeru promicanja određenih vrijednosti jer je Amerika bila dovoljno snažna da ga tako oblikuje. Pomalo i nepobitno gubili smo tu moć zbog svoje ovisnosti o bliskoistočnoj nafti i kineskom kreditiranju, a WikiLeaks pokazuje što smo točno morali progutati zbog toga. Znam, neki problemi, kao bavljenje propalim državama kao što je Pakistan koje također imaju nuklearno oružje, teški su sami po sebi, a suzbijanje ovisnosti o nafti i kreditiranju neće ih riješiti. No, dalo bi nam više moći za rješavanje tih problema i izoliralo bi nas od Bliskog istoka ako ih ne bismo uspjeli riješiti.
Radi se o otrežnjujućem trenutku jer shvaćamo da iz Amerike polako curi moć. Krenimo najprije s onim što piše u transkriptima. Mislim da sam shvatio o čemu se radi: Saudijska Arabija i njezini arapski susjedi žele da Sjedinjene Američke Države smaknu iranski režim i unište tamošnja nuklearna postrojenja kako bi uživali u nadmoći nad omraženim Perzijancima, a opet bi se, s druge strane, javno pridružili ljudima na ulici koji pale američke zastave nakon što izvršimo napad na Iran, čime ćemo na sebe navući bijes Arapa. Razlog tome što će Arapi biti bijesni na nas, iako mnogi od njih također ne vole Irance, jest taj što ne podnose svoju vlastitu neizabranu vlast, a prosvjedujući protiv Amerikanaca koji njihove vođe drže na vlasti smjestili bi i jednima i drugima.Pratite me? Dok nas Saudijci mole da uništimo iranska nuklearna postrojenja, iz transkripata saznajemo da privatne donacije Saudijaca i dalje čine najvažniji izvor financiranja sunitskih terorističkih skupina diljem svijeta, da ne spominjemo fundamentalističke džamije, humanitarne udruge i škole koje osposobljavaju talibane u Pakistanu i Afganistanu. Tako se, zapravo, novac koji dajemo za naftu filtrira u Saudijskoj Arabiji i završi u rukama militantnih skupina protiv kojih se naši vojnici bore. Međutim, nemojte misliti da nemamo saveznika. U transkriptima se tako spominje Ahmed Zia Massoud, koji je od 2004. od 2009. godine obnašao dužnost potpredsjednika Afganistana, koji danas živi u palači u Dubaiju gdje su ga, prema onome što stoji u transkriptu, carinski dužnosnici zatekli s 52 milijuna dolara gotovine čije porijeklo nije objasnio. ˙itajući dokumente, čini se da SAD često plaća dužnosnicima u Pakistanu i Afganistanu da budu dvolični, inače bi imali samo jedno lice okrenuto protiv SAD-a u privatnom i javnom smislu. Još uvijek me pratite? Da, to su naši saveznici - ljudi koji gaje vrijednosti s kojima se nikad nismo niti ćemo se ikad moći složiti.
"Dobro", kažu nam naši saveznici iz Saudijske Arabije, Perzijskog zaljeva, Afganistana i Pakistana, "možda nismo savršeni, ali ovi koji bi nas zamijenili mnogo su gori. Talibani i Al-Qaida imaju jedno lice. Oni uvijek kažu ono što misle, a to je da mrze Ameriku." To je istina, ali ako smo prisiljeni podupirati loše režime zato što bi u suprotnom bilo još gore, zašto ih ne možemo promijeniti? Sad dolazimo do one otrežnjujuće poruke koju uočavam u dobrom dijelu transkripata: Americi nedostaje moći. Nije dovoljno snažna na Bliskom istoku jer smo ovisni o nafti. Mi smo ovisnici, oni dileri, a ovisnici nikad dilerima ne govore istinu. Kad svaki mjesec uvezemo nafte u vrijednosti od 28 milijardi dolara, ne možemo Saudijcima reći: "Znamo da bi tipovi koji bi došli nakon vas bili puno gori, ali zašto moramo birati između vašeg bezvlađa i korupcije i njihove brutalnosti i netolerancije?" Nema nam druge neko podupirati režim koji, istina, ratuje s Al-Qaidom na domaćem terenu, ali našim novcem financira vjersku ideologiju, škole, džamije i knjige kako bi Al-Qaida uvijek imala bogat izbor novaka u Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama. Nedostaje nam moći u odnosu s Kinezima i Sjevernom Korejom ili u bavljenju kineskom valutom jer smo ovisni o njihovom kreditnom položaju. Geopolitički odnosi vrte se oko moći. Ne možemo biti sigurniji u vanjskoj politici dok ne promijenimo ponašanje kod kuće. No, naša politika nikad ne povezuje te stvari. Zamislite samo kako bi drukčiji bili naši razgovori sa Saudijskom Arabijom kad bismo počeli uvoditi električne automobile koji se napajaju nuklearnom i solarnom energijom ili domaćim plinom i energijom vjetra?
Mogli bismo im reći da će se, ako uočimo da ijedan dolar ode talibana, morati od Irana braniti sami. Zamislite kako bismo drukčije razgovarali s Kinezima da smo u proteklih 30 godina imali drukčiju stopu štednje i da Kina ne posjeduje obveznice američkog Ministarstva financija vrijedne 900 milijardi dolara, već da se oslanjamo na domaće gospodarstvo i tehnologiju. Ne bismo ih moljakali da promijene vrijednost svoje valute, a naš zahtjev da spriječe Sjevernu Koreju od slanja dijelova projektila u Iran preko pekinške zračne luke (a to također stoji u transkriptima) ne bi odbili tako otresito. I zamislite samo koliko bi moćnije bile naše sankcije Iranu da se cijena nafte kreće oko 20 dolara po barelu, a ne 80 dolara, i kad bi iranski diktatori bankrotirali? Prije pedeset godina svijet se kretao u smjeru promicanja određenih vrijednosti jer je Amerika bila dovoljno snažna da ga tako oblikuje. Pomalo i nepobitno gubili smo tu moć zbog svoje ovisnosti o bliskoistočnoj nafti i kineskom kreditiranju, a WikiLeaks pokazuje što smo točno morali progutati zbog toga. Znam, neki problemi, kao bavljenje propalim državama kao što je Pakistan koje također imaju nuklearno oružje, teški su sami po sebi, a suzbijanje ovisnosti o nafti i kreditiranju neće ih riješiti. No, dalo bi nam više moći za rješavanje tih problema i izoliralo bi nas od Bliskog istoka ako ih ne bismo uspjeli riješiti.
Izvor: poslovni.hr
- 16.09.2026 Saudijci nakon napada na naftovod nude više nafte preko Oman...
- 13.09.2026 TJEDNI PREGLED: Svjetske burze pale, središnje banke podižu ...
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova b...
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 14.09.2026 ZSE OTVARANJE: Očekuje se oprezno trgovanje, u fokusu svjets...
- 10.09.2026 Ulaganje preko investicijskog računa bez poreza, za građane, od 1. siječnja 2027.
- 31.08.2026 Erste Global Technology: Obavijest o pripajanju klasa udjela fonda
- 29.05.2026 Erste AM fondovi - kreiranje i zadavanje zahtjeva
- 24.04.2026 Capital Breeder - Top of the Funds najbolji dionički investicijski fond u 2025. godini
- 24.04.2026 OTP Absolute - Top of the Funds najbolji investicijski fond inovativnih strategija u 2025. godini
- 14.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 14.09.2026. - OTP Invest
- 11.09.2026 Pregled tržišta - UniCredit Invest - kolovoz 2026.
- 07.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 07.09.2026. - OTP Invest
- 01.09.2026 Tjedni komentar tržišta na dan 31.08.2026. - OTP Invest
- 24.08.2026 Neto imovina obveznih mirovinskih fondova u srpnju porasla za 68 milijuna eura
- 15.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Obvezni i dobrovoljni mirovinci u crvenom
- 14.09.2026 TJEDNI PREGLED: Drugi tjedan zaredom tek mali broj fondova bilježi tjedni rast
- 12.09.2026 Američka nadležna tijela uhitila Vuka Vukovića
- 08.09.2026 MIROVINCI TJEDNO: Većina OMF-a i DMF-a pala drugi tjedan zaredom
- 07.09.2026 TJEDNI PREGLED: Manji dio dioničkih i novčanih fondova bilježili su tjedni rast
- 18.09.2026 AZIJSKA TRŽIŠTA: Azijske ulagače ohrabrio rast Wall Streeta
- 18.09.2026 WALL STREET: Indeksi porasli nakon tri dana pada
- 17.09.2026 ZSE DANAS: Crobexi pali uz lagani rast prometa
- 17.09.2026 Cijene nafte pale prema 103 dolara, u fokusu saudijske pošiljke
- 17.09.2026 ZSE INTRADAY: Uz skroman promet, Crobexi blago pali
- 17.09.2026 Huawei ograničava prodaju AI opreme u inozemstvu
- 17.09.2026 Norveški Equinor najavljuje više LNG-a od početka idućeg desetljeća
- 17.09.2026 Ryanair baltičkim državama signalizira 1,6 milijardi dolara ulaganja, uz uvjet
- 17.09.2026 Crikvenički Jadran će dokapitalizirati konzorcij tvrtki
- 16.09.2026 Renault i Geely ulažu 319 milijuna eura u Brazil
- 17.09.2026 U prvom polugodištu prihodi državnog proračuna 17,3, a rashodi 19 mlrd. eura
- 17.09.2026 Na tisuću stanovnika u Hrvatskoj je registriran 531 automobil
- 17.09.2026 Suša ugrozila indijsku proizvodnju riže
- 17.09.2026 Novi zakon o georesursima olakšava ulaganja i ubrzava administraciju
- 17.09.2026 Izravne rezervacije hotela i dalje najčešće, ali rastu i online
- Izdavanje / kupnja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Zamjena udjela među fondovimaSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Otkup / prodaja udjela u fonduSve dokumente i upute primit ćete e-mailom.
Usluga je besplatna. - Pitajte nasObratite nam se ako trebate dodatne odgovore i objašnjenja. Investicijske savjete ne dajemo.
(na kraju Q2 - 2026)
(koji na 30.06.2026. posluju min. 12 mjeseci)
- Dionički
- Mješoviti
- Obveznički
- Kratkoročni obv.
| Fond | Prinos | Riz. | Portfelj | Prinosi | Kupi | ||
| Erste SEE Equity - klasa A | A | +20,96% | 3 | ||||
| Erste SEE Equity - klasa B | +20,38% | 3 | |||||
| ZB CEE Equity | +19,30% | 4 | |||||
| A1 | A | +19,05% | 3 |
| Fondovi | Trajanje akcije | Info |
| Erste AM fondovi - ulazna i izlazna naknada 0,00% | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenim fondovima ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 01.01.2022. do opoziva.
Za udjele kupljene u navedenim fondovima za vrijeme trajanje akcije, prilikom prodaje / otkupa udjela izlazna naknada neće biti naplaćena, izlazna naknada iznosi 0,00 posto. Za sva ulaganja putem trajnog naloga započeta u vrijeme akcije ukida se ulazna naknada tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Erste Balanced Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste SEE Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Equity Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Erste Global Technology Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Erste AM fondovi - trajni nalog | AKCIJA do opoziva | |
Temeljem odluke društva o ukidanju ulazne naknade za sva ulaganja putem trajnog naloga, koja se odnosi na sve ex-Icam fondove, sva ulaganja putem trajnog naloga, započeta u razdoblju trajanja akcije oslobođena su ulazne naknade tijekom cijelog razdoblja ugovorenog trajnim nalogom. Akcija traje do opoziva.
Svi ex-Icam fondovi Usporedba fondova |
||
| OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.04.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP indeksni Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela OTP Meridian 20 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| OTP Absolute - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Ulazna naknada neće biti naplaćena ulagačima koji pravovremeno dostave potpunu dokumentaciju i čija uplata pristigne na IBAN fonda od 01.02.2022. do 31.12.2026., zaključno do 14:00.
OTP Absolute Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| A1 - ulazna naknada | AKCIJA do 31.12. | |
Društvo je donijelo odluku o nenaplaćivanju ulazne naknade do kraja 2026. godine.
A1 Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda Kupnja udjela |
||
| ZB Bond Select - ulazna naknada | AKCIJA do opoziva | |
Za izdavanje udjela u navedenom pod-fondu ulazna naknada iznosi 0,00 posto, od 31.01.2026. do opoziva. ZB Bond Select Podaci o fondu Ključne informacije - KIID Prospekt fonda |
||
| Indeks | Vrijeme | Vrijednost | Bod +/- | % | Graf |
| CROBEX* | 17.09. 16:00 | 4369,24 | -21,15 |
-0,48 |
|
| CROBEX10* | 17.09. 15:54 | 2852,54 | -18,52 |
-0,65 |
|
| CROBEX10tr* | 17.09. 15:54 | 3372,41 | -21,65 |
-0,64 |
|
| ADRIAprime* | 17.09. 15:54 | 3752,67 | -11,05 |
-0,29 |
|
| CROBISTR* | 17.09. 16:31 | 187,3273 | 0,04 |
0,02 |
|
| CROBIS* | 17.09. 16:31 | 98,024 | 0,00 |
0,00 |
| Dionica | Zadnja | Promjena | Promet |
| ARNT | 45,60 € |
0,00% |
255.867,00 € |
| KOEI | 1.024,00 € |
-0,39% |
178.380,00 € |
| ADRS2 | 100,50 € |
-1,47% |
168.073,00 € |
| ADPL | 23,80 € |
-0,83% |
135.089,60 € |
| DLKV | 14,70 € |
-1,01% |
118.010,75 € |
| ATGR | 51,00 € |
-0,97% |
101.686,50 € |
| ADRS | 164,00 € |
3,14% |
96.786,00 € |
| KODT2 | 4.060,00 € |
-1,93% |
77.520,00 € |
| 7BET | 27,00 € |
-2,21% |
68.034,45 € |
| HT | 40,00 € |
0,25% |
53.321,00 € |
| Redovni dionički promet: | 1.547.149,52 € |
| Redovni obveznički promet: | 4.877,96 € |
| Sveukupni promet: | 3.526.027,48 € |


