Britanski ministar financija George Osborne i guverner engleske središnje banke (BOE) Mervyn King predstavili su u četvrtak mjere koje bi britanskim bankama trebale dati pristup jeftinim izvorima financiranja, zaštititi ih od još većih turbulencija unutar eurozone te ih potaknuti na kreditiranje, piše The Wall Street Journal.

"Ovo su ekonomski veoma teška vremena. Vjerojatno najteža s kojima se naša zemlja i cijeli kontinent suočava nakon rata. Jedino zajedno možemo skupiti dovoljno snage kako bismo obranili svoju ekonomiju od krize koja je pred vratima", istaknuo je Osborne na jučerašnjem godišnjem sastajanju s londonskim bankarima gdje su mjere i predstavljene.

Osborne i King su naglasili kako će BOE u nadolazećim tjednima početi odobravati višegodišnje zajmove bankama uz kamatne stope ispod tržišnih.

Uz to su najavili kako će BOE po prvi puta aktivirati šestomjesečne zajmove za likvidnost koji će se odobravati uz širok raspon kolaterala i koji bi bankarski sektor trebali zaštiti od tržišnih nestabilnosti i izvanrednih uvjeta.

Ukoliko se uvjeti pogoršaju BOE bi mogla početi dijeliti zajmove za likvidnost već početkom sljedećeg tjedna, odnosno odmah nakon grčkih izbora koji bi mogli uzrokovati daljnje pogoršanje uvjeta na financijskim tržištima.

Britanska ekonomija i bankarski sustav izloženi su situaciji u eurozoni

Iako Britanija nije dio eurozone, to je područje jedan od njezinih najvećih trgovačkih partnera pa se tako loša situaciju u eurozoni znatno odražava i na ekonomiju Britanije. Uz to, neke od najvećih britanskih banka velik dio svojeg poslovanja obavljaju upravo unutar eurozone, pa ja i izloženost bankarskog sustava relativno velika.

Cilj ovih mjera je zaštiti prvenstveno britanski bankarski sektor koji predstavlja važan dio otočke ekonomije i pokušati jeftinim izvorima sredstava potaknuti kreditiranje realnog sektora kako bi se Britanija što prije izvukla iz recesije u koju je kliznula već drugi puta u posljednje četiri godine.

Mjere većinom podsjećaju na određene akcije koje je provodila Europska središnja banka (ECB) i američki Fed tijekom razdoblja financijske krize te su nastavak dosadašnjih pokušaja da se britanska ekonomija odupre negativnim trendovima unutar eurozone.

Naime, BOE je od 2009. godine odobrila kupnju 235 milijardi funti državnih obveznica kako bi svježim novcem potakla potražnju, a uz to je kamatnu stopu držala na razini od 0,5 posto, odnosno na najnižoj razini u 317 godina dugoj povijesti postojanja.

Paralelno s time i Ministarstvo financija je pokušavalo potaknuti banke da više kreditiraju pa je tako u ožujku ove godine pokrenulo program vrijedan 20 milijardi funti čija je svrha bila pružiti malim poduzećima bankarske zajmove uz povoljnije uvjete.

Do sada ti programi nisu imali nekog utjecaja na britansku ekonomiju, a točni detalji i obujam novih mjera još nisu poznati. Vjerojatno će ovisiti o uvjetima na tržištu, međutim, djelatnici britanskog Ministarstva financija naglasili su kako bi nove mjere u bankarski sustav mogle ubaciti desetke milijardi funti, dok Reuters ističe i moguću brojku od 100 milijardi funti.