Nakon izbijanja financijske krize jedan od odgovora na potrebu poticanja gospodarstva velikih središnjih banaka bio je otkup prvo državnih, a kasnije i obveznica poduzeća, poznatiji pod nazivom kvantitativno popuštanje (QE). To je, kao što je poznato, dovelo do snižavanja prinosa na obveznice i selidbe kapitala u rizičnije investicije.

Rekordna bilanca ECB-a

Dobar dio istraživanja analitičara i samih središnjih banaka utvrdio je da su ovakvi poticaji izravno zaslužni za snižavanje prinosa na američke i britanske 10-godišnje obveznice za jedan posto, a u eurozoni za pola posto. Kako prenosi Wall Street Journal, posljednji podaci pokazuju da Europska središnja banka (ECB) drži u svojoj bilanci 4,5 bilijuna dolara imovine, najviše što je neka središnja banka ikada posjedovala. Američke Federalne rezerve i Banka Japana drže svaka po 4,4 bilijuna dolara.

Dužnosnici Feda sve glasnije razmišljaju o početku smanjivanja bilance dok je ECB najavio da će obveznice u vrijednosti 60 milijardi eura otkupljivati do prosinca. Jedino japanska središnja banka za sada ne signalizira da će tako skoro zaoštriti monetarnu politiku. Stoga je pitanje kako će globalno financijsko tržište reagirati kada dvije najveće banke svijeta otpuste gotovo devet bilijuna dolara. Prema izračunu Neila Williamsa, glavnog ekonomista Hermes Investment Managementa, prodaja trećine Fedovog obvezničkog portfelja imalo bi jednaki efekt kao podizanje ključne kamatne stope sa sadašnjih jedan posto na tri posto. Stoga bi prodaja obveznica mogla umanjiti pritisak na dinamiku podizanja kamatnih stopa.

Ugrožene slabije države

U Europi je pak drugi problem. Kada ECB stane s otkupom imovine, to će se gotovo zasigurno odraziti na rast prinosa ekonomski i financijski slabijih članica, poput Italije i Španjolske. Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih istraživanja Raiffeisen banke, kaže kako najavu postupnog smanjenja ECB-ovih kupnji na mjesečnoj razini očekuje u prvoj polovici 2018. godine, što bi posljedično moglo gurnuti prinose na 10-godišnju njemačku obveznicu (Bund) prema višim razinama.

"Hrvatski prinosi će također slijediti uzlazni trend, ali dinamika i jačina rasta ovisit će uz inozemne čimbenike, poput sklonosti rizičnosti investitora, i o internim čimbenicima poput uspješnosti provođenja reformi u narednom razdoblju, dinamici ekonomske aktivnosti, fiskalnim pokazateljima i političkoj stabilnosti države", ocjenjuje Živković Matijević.