Četvrtina domaćih prehrambenih tvrtki mogla bi onda bankrotirati!

Katalozi i web-stranice trgovačkih lanaca danima izgledaju više kao leci EU nego kao reklame za prehrambene proizvode, okićeni žutim zvjezdicama na plavoj podlozi.

Rezultat je to skorašnjeg ulaska Hrvatske u EU, jer će od 1. srpnja biti ukinute sve carinske stope na prehrambene proizvode iz Unije, zbog čega se najavljuju zamjetna pojeftinjenja hrane. Europska Unija je jedinstveno i slobodno tržište, a carinske stope od 10 do 40 posto, koje su dosad štitile domaće proizvođače od uvoza, zajedno s uvoznim kvotama odlaze u povijest. Hrvatska od 1. srpnja postaje dio tržišta na kojem se prehrambeni proizvodi kreću bez ograničenja.

Jeftinije meso
Dok se dio građana, koji ionako velik dio budžeta izdvajaju za hranu, raduje najavljenim pojeftinjenjima, domaći proizvođači zdvajaju jer se već sada procjenjuje kako bi četvrtina hrvatskih prehrambenih tvrtki moglo bankrotirati.

Prvi je s europskim popustima počeo trgovački lanac Lidl, koji će ovaj tjedan predstaviti treću rundu pojeftinjenja hrane iz svog asortimana, nakon sladoleda i suhomesnatih proizvoda. U drugoj rundi suhomesnati proizvodi i mesne prerađevine, od safalade i kuhane šunke do kobasica i pršuta, pojeftinili su od pet do čak 17 posto. Riječ je, naravno, o uvoznim mesnim proizvodima. S projektom EUštede krenuo je i lanac Spar koji je, paralelno s pojeftinjenjem od pet do 15 posto, u ponudu uveo i neke nove proizvode.

Dampinške cijene
No, vjeruje se da će se prava bitka pojeftinjenjima odviti tek na ljeto i u ranu jesen, jer Hrvatska carinske stope za europske proizvode ukida tek prvim danom pristupanja Europskoj Uniji. Stručnjak za prehrambenu, a naročito konditorsku industriju Stipan Bilić godinama (pa i na ovim stranicama) upozorava kako Hrvatska nije poduzela dovoljno da zaštititi domaću proizvodnju pred agresivnim uvoznicima koji u našu zemlju nerijetko dopremaju robu niske kvalitete koju je isplativo nuditi čak i po dampinškim cijenama. Isto tako, godinama se zna da jedan trgovački lanac u Hrvatsku uvozi slatkiše koji su pred istekom roka trajanja, jer mu je isplativije tu robu transportirati i jeftino ovdje prodati nego platiti za njeno spaljivanje.

Unatoč svemu tome, Bilić ne vjeruje da će, posebice na početku, doći do drastičnog smanjenja cijene hrane.

- Premda će strani proizvođači od 1. srpnja biti konkurentniji za 15-18 posto, to ne znači da će oni automatski toliko sniziti cijene svojih proizvoda. Svuda u Europi cijenu određuju dominantni, domaći proizvođači. Ovo što sada rade trgovački lanci zapravo je nekorektno, jer rade pritisak na domaće proizvođače da snize cijene, otvarajući tako prostor za jeftinu, uvoznu robu - objasnio je Bilić.

Konkretnije, europski proizvođači neće Hrvatskoj davati jeftiniju hranu, nego će uvoznici i trgovački lanci do nje dolaziti povoljnije jer neće morati plaćati carinu pri uvozu. To će trgovačkim lancima otvoriti prostor da odluče hoće li zadržati istu maržu pa te proizvode prodavati po nižoj cijeni ili, što je vjerojatnije, povećati svoju zaradu, a proizvode tek neznatno pojeftiniti. Time će dobiti razliku u marži između domaće i strane robe, koju će moći iskoristiti da domaće proizvođače prisili na spuštanje cijena, dodao je Bilić.

Napomenuo je kako je Hrvatska trebala investicijama poduprijeti domaću prehrambenu industriju i na vrijeme ojačati njezinu tržišnu poziciju. Sada je za to kasno.

Uvoz nekvalitete
- Problem je i što u nas potrošačke udruge nemaju gotovo nikakav utjecaj na kontrolu kvalitete hrane, a nijedna vlast nije se politički usudila suprotstaviti uvozu nekvalitetnih proizvoda iz Europe - izjavio je Stipan Bilić.

Zato je neshvatljivo što su pojedini domaći proizvođači u proteklih godinu dana, iako svjesni svega što će se događati nakon 1.srpnja, drastično povećali svoje cijene, posebice svježeg povrća koje je u nekim slučajevima i 50 posto skuplje nego lani.

S druge strane, domaće mljekare već najavljuju poskupljenje mlijeka i mliječnih proizvoda, opravdajući to porastom cijena ulaznih sirovina i energenata. Sve to neće nimalo pridonijeti njihovoj konkurentnosti.