Deficit od oko šest posto BDP-a koji posljednjih godina ubrzano raste, javni dug koji će prijeći razinu od 60 posto BDP-a, slab izvoz, ulaganja i nezaposlenost u odnosu na zahtjeve koje nam je EK zadao stavljaju nas u poziciju da ćemo ubrzano morati staviti financije u red i sa zakašnjenjem, ovaj put pod kontrolom Europske komisije, provesti reforme. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta komentira u kakvoj smo početnoj poziciji i što Vlada mora učiniti.

Je li traženi tempo smanjenja deficita iznenađenje?
Očekivala se nešto manja prilagodba, a sad je riječ o gotovo dva postotna boda smanjenja deficita u godinu dana, odnosno o iznosu od oko 6,6 milijardi kuna. Peti rebalans u 24 mjeseca

Što Vlada mora ili može poduzeti?
Vlada može do travnja poslati EK formalni dokument iz kojeg će biti vidljivo da ne možemo ispuniti zahtjeve i tako kupiti vrijeme računajući pritom na prihode od koncesije autocesta. Druga je opcija ispunjenje zahtjeva EK, odnosno kretanje u novi rebalans, peti u 24 mjeseca i provođenje rezova te istodobno donošenje trogodišnjeg plana u kojem će biti izneseni projekti i reforme.

Koji se rezovi mogu očekivati ako se na njih Vlada odluči?
Ono što se može učiniti jest smanjiti broj zaposlenih, poslati ljude u prijevremenu mirovinu i uvesti nove platne razrede, odnosno smanjiti mase plaća. To je trebalo učiniti još prije dvije godine. A prihvati li se zahtjev EK, onda će se morati donijeti i veći set mjera.

Na prihodnoj strani?
Dosta je toga iscrpljeno. Došlo je do promjena u sustavu PDV-a, kao i poreza na dobit, vezano za obračun kod reinvestiranja, pa će poduzetnici sada morati tijekom cijele godine uplaćivati akontaciju poreza na dobit. Vjerojatno će se ići na oporezivanje imovine od nekretnina, štednje... a mogli bi se promijeniti i pragovi plaćanja participacije u zdravstvu. Odnosno, vjerojatno će se smanjiti broj ljudi koji će imati pravo na participaciju.

Kamata jede uštede

Kako će na nas gledati EU odluči li Vlada izbjeći mjere?
Onda ćemo u očima EK biti neozbiljni. A posljedica će biti ta da će nam opet rasti premija rizika. Problem je kamata na javni dug i ona bi mogla pojesti ono što se uspije uštedjeti. Dodatno su i državne tvrtke opterećene ugovorenim kamatama s promjenjivim euriborom koji će rasti.

Situacija je već sada lošija u odnosu na izglasani rebalans, a i doneseni proračun moramo mijenjati...
Da, već nam je startna pozicija lošija u odnosu na tek nedavno donesen rebalans proračuna. Prihodi od PDV-a bit će manji od planiranih u rebalansu pa će u ovoj godini biti manji za oko milijardu kuna, a i deficit će biti veći nego što je predviđeno. Ali sada i zbog zahtjeva EK i proračun za 2014. možemo okačiti mačku o rep.

Ako prihvatimo zahtjeve i želimo povjerenje, koliko je važno da se troškovi ne prebacuju u sljedeću godinu?
U pregovorima s EK bitno je da budemo transparentni, odnosno da ne prenosimo obveze u sljedeću godinu jer će se dogoditi da ćemo tako umjesto manjeg sljedeće godine imati veći deficit.