Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić kazao je u subotu u intervjuu Jutarnjem listu kako nije prihvatljiv nikakav utjecaj vlade na monetarnu politiku.

Na pitanje o tome što je podržao u nedavnom razgovoru sa čelnicima MOST-a po pitanju osnivanja ekonomskog savjeta i monetarnog odbora te da li pristaje na manju neovisnost HNB-a, Vujčić je kazao da o monetarnom odboru nije bilo riječi, niti razumije što bi to bilo.

"Ne znam da tako nešto postoji u drugim zemljama", kazao je guverner, dodavši da postoji nešto što se zove valutni odbor koji nepovratno fiksira tečaj, primjerice, u BiH. No, kaže da bi to bilo loše rješenje.

"Ni o kakvom utjecaju Vlade na monetarnu politiku nije bilo govora, niti bi to, naravno, bilo prihvatljivo. Postoji jasna odredba da monetarnoj vlasti nije dopušteno primati naputke od bilo koga", istaknuo je Vujčić.

Kazao je da je bilo riječi o ekonomskom savjetu, koji u različitim oblicima postoji u mnogim zemljama.

"Mišljenja sam da bi dobra uloga takvog savjeta bila osmišljavanje dugoročne strategije ekonomskih politika i testiranje pojedinih zakonskih rješenja", rekao je Vujčić, navevši kao primjer donošenje izmjena Zakona o potrošačkom kreditiranju, gdje bi takav savjet napravio analizu kvantitativnih učinaka zakona te upoznao Vladu s analizom koja bi na temelju toga predložila zakon.

"Vjerujem da bi to poboljšalo kvalitetu zakonskih rješenja, odnosno politika", kazao je guverner HNB-a.

U opsežnom intervjuu JL-u Vujčić je, među ostalim, istaknuo da najavljene strukturne repo operacije nisu veliki zaokret u monetarnoj politici, odnosno početak tiskanja novca.

"Monetarna politika u Hrvatskoj je izuzetno ekspanzivna, no njena ekspanzivnost, uz postojeća ograničenja strukturne prirode i zbog visine zaduženosti, nije ključna za pokretanje zdravog investicijskog ciklusa. Prostor, međutim, postoji na poticaju većeg kunskog kreditiranja", kazao je Vujčić.

Naveo je i da će se strukturne repo operacije provoditi tako da se ne ugrozi temelj financijske stabilnosti, a to je stabilnost tečaja.

Vujčić je istaknuo i da se ne radi ni o kakvom velikom zaokretu monetarne politike, ili početku tiskanja novca, nego o jednokratnoj operaciji jednakoj malom spuštanju stope obvezne rezerve, kakve je HNB kontinuirano radio.

Ovotjednu odluku američke središnje banke Feda o povećanju kamata ocijenio je logičnim i očekivanim početkom ciklusa u SAD-u, kazavši kako će učinak toga na trošak zaduživanja zemalja u razvoju, u koje spada i Hrvatska, ovisiti o očekivanju tržišta o budućem ritmu podizanja kamatne stope Feda.

"U svakom slučaju, iskustvo prošlosti govori da u situaciji pooštravanja monetarne politike Feda efekti prelijevanja na zemlje u razvoju nisu neophodno linearni, odnosno utjecaj ovisi o makroekonomskoj stabilnosti i ekonomskoj snazi zemlje. One zemlje koje su ranjivije mogu osjetiti snažniji učinak", zaključio je guverner HNB-a.