Smanjenjem poreza proračun će ostati bez 13 mlrd. eura što će povećati deficit na 2,5 posto BDP-a. Francuski parlament odobrio je jučer prijedlog reformi predsjednika Nicolasa Sarkozyja usmjerenih na smanjenje poreza, koje bi trebale potaknuti gospodarski rast. Time će u Francuskoj doći do ukidanja oporezivanja prekovremenih sati (sadašnji radni tjedan 35 sati), izuzimanja oporezivanja kamata na hipoteku, te uklanjanja gotovo svih poreznih nameta na nasljedstvo, čime će državna blagajna ostati bez gotovo 13 milijardi eura."Vjerujemo da će smanjenje poreza, kao ključni dio reformi, dovesti do pozitivnog šoka, rasta BDP-a te otvaranja novih radnih mjesta", izjavila je francuska ministrica financija Christine Lagarde. Najvažnija stavka porezne reforme svakako se odnosi na dopuštanje radnicima da rade više od 35 sati tjedno, a prekovremeni sati neće biti oporezivani. Slijedom toga stopa nezaposlenosti trebala bi pasti sa 8,3 posto, ističu u vladi. S druge pak strane, država će tako ostati bez šest milijardi eura, dok će izuzimanjem oporezivanja kamata na hipoteku smanjiti prihode za 3,7 milijardi eura, a ukidanjem nameta na nasljedstvo za još 2,2 milijarde eura. Dodatni pad državnih prihoda očekuje se rezanjem poreza na studentski dohodak od rada te nižim porezima na bogatstvo, što će državni proračun ostaviti bez ukupno 13 milijardi eura. Francuske reforme zabrinule su Europsku centralnu banku i ostale članice eurozone, odnosno dio europskih ministara financija smatra da Francuska neće uspjeti uravnotežiti svoj budžet nego još dodatno povećati deficit. Naime, budžetski deficit trebao je sljedeće godine iznositi 1,8 posto BDP-a, a ovako će porasti na 2,5 posto. Sarkozy je uspio prošli tjedan u Bruxellesu na sastanku Eurogrupe, koja okuplja ministre financija 13 zemalja eurozone, uvjeriti ostale članice kako reforme usmjerene na smanjenje poreza neće napuhati proračunski manjak koliko se prognoziralo, te se obvezao da će deficit umanjiti ove godine. Istovremeno, Eurozoni nije ponudio nikakve nove mjere za smanjenje proračunskog manjka, što je potvrda kako mu je mnogo važnija situacija u domaćoj privredi nego ona na razini Unije. Sarkozy je ministrima financija eurozone ponudio tek uvjeravanje kako će deficit 2008. porasti s ovogodišnjih 2,4 na 2,5 posto, da bi krenuo silaznom putanjom i do 2010. bio uravnotežen. Međutim, kritičari francuske politike ističu da Pariz dotad neće uspjeti u uravnoteženju proračuna, što je zajednički cilj članica Eurozone, već se to može očekivati tek 2012. Još tijekom izborne kampanje Sarkozy je snažno kritizirao Europsku središnju banku (ECB) zamjerajući joj što se isključivo bori protiv inflacije zbog čega trpi industrijska konkurentnost u Europi. Prema njemu ECB nije napravio dovoljno da bi se zaustavila aprecijacija eura u odnosu na dolar. Utjecaju članica na tečaj eura odlučno se protivi Njemačka koja napominje važnost neovisnosti središnje banke. Stoga se idućih mjeseci očekuje nastavak žestoke rasprave Pariza i ostatka Eurozone.