Podaci o inozemnom dugu Republike Hrvatske krajem ožujka očekivano su potvrdili nastavak usporavanja njegova rasta. Krajem prvog tromjesečja inozemni dug iznosio je 29,6 milijardi eura odnosno 85,8% procijenjenog bruto domaćeg proizvoda. Udio inozemnog duga u procijenjenom izvozu roba i usluga mogao bi zabilježiti daljnji nastavak rasta vrijednosti omjera na 172,7% odnosno blago pogoršanje ovog pokazatelja solventnosti. Posljedica je to brže dinamike rasta duga od izvoza roba i usluga. Ipak, treba napomenuti da je on još uvijek ispod kritične razine sukladno klasifikaciji Svjetske banke (220%). U odnosu na kraj veljače stanje inozemnog duga zabilježilo je neznatno povećanje, nešto manje od 22 milijuna eura, dok je godišnja stopa rasta i peti mjesec zabilježila nižu vrijednost spustivši se na najnižu razinu u posljednjih sedamnaest mjeseci, 11,6%. U ožujku je blago popravljena ročna struktura inozemnog duga, pa je udio kratkoročnog duga pao s 17% (koliko je iznosio krajem veljače) na 16,4%, ali je to još uvijek više no prijašnjih godina. Najveći dio kratkoročnog duga odnosi se na poslovne banke (70%). Suprotno općim kretanjima, jedini sektor koji i dalje bilježi zamjetni rast inozemnog zaduživanja su poduzeća. Međutim, mjesečni porast obveza poduzeća prema inozemni vjerovnicima ukupnog iznosa 204 milijuna eura u cijelosti je anulirano smanjenjem obveza banka za 202 milijuna eura. Osim banaka pad inozemnog duga (treći mjesec za redom) bilježi i država. Godišnjem porastu duga ukupnog iznosa 3,1 milijardu eura ponovno je najviše pridonio sektor poduzeća, koji je u odnosu na kraj istog mjeseca 2006. godine povisio svoj inozemni dug za 2,5 milijardi eura. Godišnje stope rasta inozemnog duga poduzeća i dalje su deveti mjeseci za redom iznad 30%. S druge strane godišnja stopa rasta duga banaka i drugi mjesec za redom zadržana ispod 10% te iznosi 4,3%.
U strukturi inozemnog duga najviši udio i dalje imaju banke, 34,7% (10,27 milijarde eura), potom poduzeća 33,6% (9,96 milijardi eura) te država 21,9% (2,89 milijardi eura). Pritom valja naglasiti da se u skladu s politikom orijentacije države na domaće tržište kapitala udio države u inozemnom dugu u posljednje dvije godine kontinuirano smanjuje, za razliku od poduzeća koji bilježe trend rast udjela.