Nakon završnog usaglašvanja zainteresiranih strana, ovoga tjedna na Vladi bi se trebao naći konačni prijedlog Zakona o potrošačkom kreditiranju, koji bi, nakon povijesne presude protiv banka, trebao dodatno ojačati položaj potrošača prema financijskim institucijama.

Tijekom ovoga tjedna Ministarstvo financija s bankarima i predstavnicima potrošačkih udruga odradit će posljednji krug usuglašavanja zakona o potrošačkom kreditiranju. Ako sve bude po planu zakon bi se već ovoga tjedna trebao naći na Vladi, a njegovo izglasavanje očekuje se na prvom jesenskom zasjedanju Sabora.

Finiširanje zakonskog prijedloga poklopilo se sa prvostupanjskom presudom u slučaju Franak, koja je obradovala korisnike kredita u 'švicarcima'. Pravorijek suca Dobronića zasigurno je ojačao pregovaračku poziciju potrošačkih udruga u pregovorima o zakonskim rješenjima kojima se štiti položaj korisnika kredita s valutnom klauzulom.

Linićev prijedlog 'zaštite dužnika u francima', kojemu su se bankari oštro protivili, znatno je blaži u odnosu na presudu suca Dobronića. Za razliku od presude koja de facto ukida valutnu klauzulu i traži povratak kamatnih stopa na početnu razinu, predložena odredba zakona samo traži da se kod kredita s valutnom klauzulom u slučaju rasta tečaja za više od 20 posto kamatna stopa i fiksna marža moraju vratiti na početnu razinu.

U prijedlogu zakona se nigdje ne specificira valutna klauzula u švicarskom franku već se odredba odnosi na vezanost uz bilo koju valutu. Takvim rješenjem onemogućava se istovremeni porast obaju ključnih parametara u kreditnom odnosu, kamatne stope i tečaja što se dogodilo u slučaju kreditima u švicarskimi francima.

U odnosu na presudu suca Dobronića ova je odredba znatno uravnoteženija i za banke bi značila puno manju 'štetu'. Prema procjenama HNB-a drugačiji obračun kamata na 'švicarce' banke bi koštao oko 300 milijuna kuna godišnje što je 'mačji kašalj' u odnosu na gubitak koji bankama prijeti ukoliko presuda suca Dobronića postane pravomoćna.