"Unatoč usporavanju gospodarske aktivnosti na tromjesečnoj osnovi, izgledno je da će prva objava BDP-a za razdoblje od siječnja do ožujka donijeti solidan realan godišnji rast. Time će biti ohrabrena naša očekivanja o nešto bržoj dinamici ovogodišnjega rasta u usporedbi s 2016.", navodi se u analizi pod naslovom „U sjeni Agrokora gospodarstvo nastavlja rasti".

Analitičari te banke smatraju da će predvodnici rasta u prvom tromjesečju biti osobna potrošnja te izvoz roba i usluga.

"Očekivanja da će gospodarstva EU i ostalih vanjskotrgovinskih partnera i u nadolazećem dijelu godine bilježiti jačanje potražnje, donijet će i rast hrvatskoga robnog izvoza, dok će s druge strane izvoz usluga (turizma) kao i jačanje domaće potražnje generirati uvoz", navodi se u analizi.

Dodaje se da je potrošnja kućanstava ohrabrena poreznim rasterećenjem, naznakama izvrsne turističke predsezone i sezone te stabilizacijom tržišta rada.

"Blago usporavanje moguće je kod investicija, iako očekujemo njihov rast i značajniji doprinos na razini cijele godine. Međutim, upravo su investicije prema našem mišljenju najosjetljivija komponenta na možebitne utjecaje koji proizlaze iz događanja vezanih uz Agrokor", navode analitičari RBA.

Poručuju da je utjecaj Agrokora i povezanih dobavljača na cjelokupno gospodarstvo vrlo teško procijeniti zbog nedostatka pouzdanih podataka i informacija te načina i brzine provođenja restrukturiranja.

"I dok se direktna bruto dodana vrijednost koncerna Agrokor može donekle procijeniti, problem uvelike predstavlja, ali i pojačava velik broj subjekata oslonjenih na taj koncern, čije buduće poslovanje uvelike ovisi o uspješnosti provođenja procesa restrukturiranja", navodi se u analizi.

Dodaje se da je premošćivanje problema Agrokora s likvidnošću omogućilo predah cijelom gospodarstvu, vjerojatno bez značajnijeg utjecaja na osobnu potrošnju, ali uz odgodu određenih investicija.

"Međutim, ′slučaj Agrokor′ upozorio je ponovno na već dugo prisutne manjkavosti unutar samoga gospodarstva kroz aktualiziranje problema nemogućnosti naplate potraživanja", navode analitičari RBA.

Poručuju i to da nema razloga za opuštanje u fiskalnoj politici. Još nema podataka o tome za prve mjesece ove godine, no rast gospodarstva sugerira da bi prihodi trebali biti izdašni ili barem u skladu s planom Ministarstva financija.

"S druge strane, ako su rashodi ostvareni u skladu s planom, može se govoriti o daljnjoj prilagodbi i sve većoj mogućnosti za izlazak iz procedure prekomjernoga deficita", navode analitičari RBA.

Poručuju, međutim, da tu posao ne treba stati, nego bi se trebao bi nastaviti s konkretnim strukturnim mjerama u konkretnim javnim politikama.