NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

ROBERT KOHORSTObjavljeno: 28.05.2019
Unaprijediti pravosuđe i porezni sustav, smanjiti birokraciju

Unaprijediti pravosuđe i porezni sustav, smanjiti birokraciju

Veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj W. Robert Kohorst ocijenio je u ponedjeljak da Hrvatska ide dobrim smjerom, ali da mora unaprijediti pravosuđe i porezni sustav te smanjiti preveliku birokraciju.

Kohorst je održao predavanje na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM) gdje je gostovao u sklopu International Consulting Projecta, zajedničkog programa ZŠEM-a i Robins School of Business sa Sveučilišta u Richmondu.

Veleposlanik se obratio grupi od dvadesetak američkih MBA studenata koji će pod vodstvom profesora Thomasa Cossea provesti tjedan dana u Hrvatskoj i posjetiti nekoliko kompanija - Adecco, A1, Kul In, Sightrun, Freewa i Rimac Automobile, kao i grad Sisak te nacionalni park Plitvička jezera.

Kohorst ocjenjuje da postoji dosta sličnosti između Hrvatske i SAD-a, a iako je kapitalistički sustav u SAD-u razvijeniji, Kohorst ocjenjuje da Hrvatska ide dobrim smjerom.

Kao hrvatske probleme ističe preveliku birokraciju, nedovoljno transparentan i prespor pravosudni sustav, a kaže i da je porezni sustav ponekad arbitraran.

Rizici povezani s tim raznim barijerama su veći i značajniji no u SAD-u, ocjenjuje Kohorst. Kaže i da je Vlada detektirala probleme i krenula s ukidanjem raznih dozvola, no i da primjena mora biti brža.

Napominje da u Hrvatskoj posluje oko 100 velikih američkih tvrtki, što znači da se ovdje može poslovati, no potrebno je nešto više hrabrosti no u SAD-u, smatra.

Nedostaje porez na imovinu

Kada je riječ o poreznom sustavu, Kohorst ga ne smatra "baš dobrim", pri čemu ističe nepostojanje poreza na imovinu, što smatra pogrešnim, s obzirom da postoji dosta nekretnina za koje se ne zna u čijem su vlasništvu, pa one propadaju.

U tom kontekstu navodi turistički sektor, koji čini oko 20 posto BDP-a, pri čemu nesređeno stanje oko nekretnina ponekad priječi izgradnju golf terena i širenje hotelskih kapaciteta.

Smatra da su hrvatskom turizmu potrebni hoteli višeg ranga, kao i njihov veći broj, koji bi privukao i više od 600 tisuća Amerikanaca koji su prošle godine posjetili Hrvatsku, kao i drugih turista koji će odsjedati u hotelima i posjećivati restorane.

Retorički se pita koji je smisao turizma s gostima koji odsjedaju pretežno u kampovima i privatnom smještaju te nose sa sobom hranu i pritom značanije ne troše.

Na pitanje američkih studenata o strukturi hrvatskog gospodarstva, Kohorst kaže da država u upravljanju ima još veliku ulogu, kada je primjerice riječ o energetskom sektoru ili željeznici.

No ipak je izdvojio Fortenova Grupu, to jest bivši Agrokor, koji je bankrotirao, a u tom trenutku je zauzimao 15-20 posto hrvatskog BDP-a, što je nezamisliv udio za američke prilike.

Više američkih tvrtki zainteresirano za kupnju udjela u Fortenovi

Ispričao je studentima kako je Vlada donijela tzv. lex Agrokor, a kako je kompanija tako pred nekoliko mjeseci stala na noge.

Ocjenjuje kako je sve to prošlo relativno uspješno, no kao problem ističe da je ruski Sberbank kao najveći kreditor postao i najveći vlasnik udjela, a Kohorst kaže da SAD nije baš oduševljen da ruska banka kontrolira najveću tvrtku u Hrvatskoj.

Ocjenjuje da se Rusi zasad ponašaju normalno, no kako treba obraćati pažnju kako bi djelovali na racionalan i poslovan način, a ne u smislu strateško-političkih interesa.

Smiješnim smatra kada iz Sberbanka kažu da će bolje voditi tvrtku od privatnih vlasnika, s obzirom da i sama procjena kreditnog plasmana Agrokoru nije bila dobra.

Smatra da će Rusi kroz pet godina prodati svoj udjel, a navodi kako postoji i više američkih tvrtki zainteresiranih za kupnju.

Smatra i da u Hrvatskoj ne postoji konkretna usredotočenost na određenu industriju, osim što kao i drugdje svi govore da žele postati IT centri, iako napominje da je tu Hrvatska polučila određene uspjehe i postoje tvrtke, poput Rimac Automobila, koju će studenti između ostalih i posjetiti.

Od drugih hrvatskih tvrtki Kohorst je izdvojio i Adris, Atlantic Grupu, Podravku, a od američkih koje posluju ovdje IBM i Microsoft.

Izdvojio je i postojanje odlične infrastrukture u smislu autocesta, no s druge kaže ocjenjuje da je ignorirana željeznica, koja je spora, no kaže da je sljedeći korak Vlade upravo restrukturiranje i modernizacija tog sektora.

Iznenađujuće slab interes za europske teme

Najveću razliku između Hrvatske i SAD-a Kohorst vidi u optimizmu odnosno njegovu nedostatku, pri čemu ocjenjuje da su Hrvati znatno pesimističniji.

Prevladavajući stav u SAD-u jest da ako radim snažno i posvećeno, mogu uspjeti, no ako se to i ne dogodi, pokušati ću opet, pri čemu prevladava optimizam u pogledu budućnosti i prilika, pojašnjava Kohorst.

U Hrvatskoj s druge strane to nije ni približno tako, pri čemu navodi primjer nepovjerenja u političare, u smislu da nakon predsjednice Grabar-Kitarović, koja je najpopularnija po istraživanjima, drugo mjesto zauzima "nitko".

Kao prednosti Hrvatske navodi sigurnost, i smatra da po tome prednjači u regiji, zatim navodi stabilnost vlade, obrazovanu radnu snagu, kao i članstvo u EU.

Ima puno razloga zašto kompanije mogu doći poslovati u Hrvatsku i proširiti svoje tržište, kaže Kohorst, no smatra da je potreban taj zadnji korak u smislu da ljudi i mladi trebaju istinski vjerovati da žele ostati i izgrađivati svoju zemlju.

O jučer održanim izborima za Europski parlament, Kohorst navodi da je izlaznost u Hrvatskoj bila oko 30 posto, oko pet posto više nego na prošlima, no kaže da je kod ljudi prisutna iznenađujuće slaba usredotočenost na europske teme, s obzirom da EU kontrolira ogromne količine novca, koji bi se putem europskih fondova trebali dijelom sliti i u Hrvatsku.

Izvor: Hrportfolio.hr / Hina

NAJČITANIJE

IZDVOJENO

ANALIZE

FONDOVI

NEWSLETTER

Obavještavat ćemo vas o novostima i akcijama vezanim za fondove, posebnim prilikama za ulaganje te novostima u našim uslugama.

NAJVEĆI PRINOS FONDOVA (na kraju Q1 - 2025)(na kraju Q1 - 2025)

(koji na 31.03.2025. posluju min. 12 mjeseci)
  • Dionički
  • Mješoviti
  • Obveznički
  • Kratkoročni obv.
Fond Prinos Riz. Portfelj Prinosi Kupi
ZB CEE Equity +12,85%  4
Capital Breeder +10,92%  3
InterCapital SEE Equity - klasa B A +10,41%  3

1 EUR - tečajna lista

Valuta Vrijednost   Promjena Graf
USD
1,14720 0,00
-0,37%
GBP
0,85670 0,00
0,35%
CHF
0,93870 0,00
-0,30%
JPY
169,27000 1,60
0,95%
BAM
1,95583 0,00
0,00%
EUR/USD - 1mj 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g
Konverter valuta

FOND HRVATSKIH BRANITELJA Podaci o fondu

Vrijednost Datum Promjena Graf
142,82 €
20.06.2025
5,78%

ANKETA

AKCIJE

  • Ulazna / izlazna naknada
  • Ostale akcije
Fondovi Trajanje akcije Info
OTP Absolute - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
OTP indeksni i OTP Meridian 20 - ulazna naknada AKCIJA do 30.06.
A1 - ulazna naknada AKCIJA do 31.12.
Eurizon fondovi - ulazna naknada AKCIJA do opoziva
Eurizon HR Equity fond - izlazna naknada AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
InterCapital fondovi - trajni nalog AKCIJA do opoziva
InterCapital Income Plus - ulazna naknada 0,50% AKCIJA do opoziva
ZBI fondovi - ulazna naknada 0,00% AKCIJA do opoziva
Osvježi
Indeks Vrijeme Vrijednost Bod +/- % Graf
CROBEX* 23.06. 16:00  3511,93
-47,41
-1,33
CROBEX10* 23.06. 16:00  2215,04
-26,50
-1,18
CROBEX10tr* 23.06. 16:00  2518,45
-24,04
-0,95
ADRIAprime* 24.06. 09:27  2714,35
7,97
0,29
CROBISTR* 23.06. 16:31  183,6485
-0,11
-0,06
CROBIS* 23.06. 16:31  99,0903
-0,07
-0,07
*Live podaci *Podaci na kraju trgovanja
CROBEX - 1 mjesec 2025 1tj 1mj 3mj 6mj 1g 2g 5g

ZSE - DIONICE (17:07:05 23.06.2025)
(17:07:05 23.06.2025)

    Osvježi
  • Promet
  • Rast
  • Pad
Dionica Zadnja Promjena Promet
HT
43,50 €
-2,25%
187.851,00 €
KOEI
500,00 €
0,00%
172.410,00 €
KODT2
2.860,00 €
-2,05%
108.560,00 €
ADRS2
73,40 €
-0,27%
86.573,00 €
7SLO
43,67 €
-0,43%
73.991,22 €
RIVP
6,10 €
-0,97%
68.417,20 €
PLAG
330,00 €
-1,20%
66.012,00 €
ERNT
200,00 €
0,00%
59.972,00 €
ZABA
24,20 €
-3,20%
42.134,80 €
KRAS
114,00 €
0,00%
27.360,00 €
Redovni dionički promet:   
1.100.337,02 €
Redovni obveznički promet:   
135.390,50 €
Sveukupni promet:   
1.235.727,52 €