Ujedinjeni narodi zatražili su radikalnu promjenu pristupa poticanju posustalog gospodarstva, upozoravajući da slabašan rast, nezaposlenost i snažno produbljivanje nejednakosti stvaraju plodno tlo za opasan politički populizam.

"Svjetsko je gospodarstvo krhko u 2016. godini", zaključila je Konferencija Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD), procijenivši u najnovijem godišnjem izvješću da će ove godine gospodarske aktivnosti u svijetu usporiti na 2,3 posto, s 2,5 posto zabilježenih u 2014. i 2015. godini.

Iz UNCTAD-a pritom napominju da će bez dalekosežnih strukturnih reformi i bogate i siromašnije zemlje sve češće posezati za protekcionističkim mjerama, proizvodeći "spiralu negativnih posljedica koje će svi osjetiti na svojoj koži".

"Čelnici širom svijeta suočeni su se teškom kombinacijom anemičnih ulaganja, pada produktivnosti, stagnacije trgovine, sve izraženije nejednakosti i sve viših razina duga", konstatira u izvješću, objavljenom u srijedu, čelnik UNCTAD-a Mukhisa Kutuyi.

Šest godina slabašnog rasta, popraćenog nesigurnim radnim mjestima i nesigurnim dohocima, kreiralo je atmosferu "političke tjeskobe", zaključio je Kutuyi. 

Upozorio je ujedno da se doseljenike i ostale skupine ne bi smjelo proglašavati žrtvenim jarcima, navodeći konkretne primjere "ljutnjom obojenih poruka" i "tirada protiv globalizacije i globalne trgovine" u zemljama poput SAD-a i Velike Britanije.

U UNCTAD-u konstatiraju da je "stroga, povremeno i rigidna politika štednje" nakon financijske krize iz 2008. godine "rezultirala oporavkom od ekonomske krize koji spada među najslabije u povijesti". Tako razvijene zemlje bilježe rast od samo 1,6 posto, nakon prošlogodišnjih 2,0 posto.

Slaba globalna potražnja i stagnacija realnih plaća potaknut će dramatično usporavanje globalne trgovine koja bi ove godine trebala porasti samo 1,5 posto, procjenjuju u UNCTAD-u.

Čelnik odjela globalizacijskih i razvojnih strategija u agenciji UN-a Richard Kozul-Wright naglašava pak da protekcionizam nije uzrok ali bi mogao biti posljedica slabašnog rasta, budući da zemlje u teškim vremenima često traže zaštitu u izolaciji od svjetskih trgovinskih tokova.

Najveći je problem po njemu što kompanije ne reinvestiraju dobit u nove tvornice i istraživanja već je pretaču u, primjerice, dividende.

"Posebno je velik nesrazmjer između... plaća i zarade", kazao je dužnosnik UNCTAD-a novinarima.

Iako razvijene zemlje predstavljaju najveći uteg za globalni rast, autori izvješća upozoravaju da je taj vir u međuvremenu "usisao i zemlje u razvoju", koje bi kao skupina u ovoj godini trebale bilježiti stopu rasta od 3,8 posto, u usporedbi sa 7,8 posto ostvarenih prije samo pet godina.

Intenzivirani proces globalizacije znači da su gospodarstva u nastajanju sve osjetljivija na promjene u razvijenim zemljama, zaključuju u UNCTAD-u, pozivajući na "bolju koordinaciju mjera" i upozoravajući da "ne treba polagati prevelike nade u tržišta".