Ministar financija Slavko Linić prošlog je tjedna nakon sastanka ministara eurozone u Bruxellesu izjavio da Hrvatska zbog poteškoća s dugom i deficitom neće moći aplicirati za ulazak u Eurozonu još barem tri do četiri godine.

O potencijalnom ulasku Hrvatske u eurozonu za Business.hr govori glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić.

Slažete li se s procjenom ministra Linića?
Jako teško je očekivati da će Hrvatska do kraja ovog desetljeća pristupiti eurozoni, iako bi to, bez obzira na prisutne probleme, imalo pozitivan utjecaj na dugoročan potencijalni rast BDP-a. Gledajući kriterije iz Maastrichta na kraju 2012. Hrvatska nije zadovoljila nijedan kriterij osim visine javnog duga u BDP-u. Međutim, u budućnosti će biti obrnuta situacija gdje će najveći izazov za kreatore fiskalne politike predstavljati zadržavanje javnog duga ispod razine od 60 posto BDP-a. Kako vrijeme prolazi demografski trendovi starenja stanonovništva će sve više pritiskati rashodovnu stranu proračuna i samim time stvarati pritisak na rast javnog duga u BDP-u. Također, moramo reći da su prognoze za rast BDP-a dosta skromne i trebati će puno napora da se dug zadrži ispod 60 BDP-a.

Kakav je Vaš stav oko uvođenja eura?
Hrvatska tu nije prema ničemu specifična, u gospodarstvu i financijskom sustavu imamo visok stupanj euriziranosti, imamo visoku inozemnu zaduženost svih domaćih sektora, a u takvim uvjetima postoji vrlo malo prostora za djelovanje tečajne politike. Što god da se eventualno napravi kroz promjene tečajne politike povuklo bi velike rizike, što znači da je nama već sada smanjena monetarna suverenost. Također, moramo biti svjesni iskustava drugih novih zemalja članica Europske unije koje se veličinom mogu usporediti s Hrvatskom. Te zemlje su zaključile da puno više koristi mogu imati od monetarne stabilnosti koju eurozona pruža nego od monetarne suverenosti i eventualnog korištenja tečajne politike. Zbog navedenih specifičnosti smatram da bi ulazak Hrvatske u eurozonu bio pozitivna stvar.