Nakon što je Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo tri konačna pravna akta kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić poručio je da će ulaskom Hrvatske u europodručje građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi.

Vijeće EU danas je donijelo odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj od 1. siječnja 2023., dopunu uredbe prema kojoj Hrvatska postaje 20. članica europodručja te uredbu kojom se utvrđuje fiksni tečaj konverzije kune u euro, 1 euro = 7,53450 kuna.

Vijeće je, kako se navodi u priopćenju HNB-a od utorka, donijelo u skladu s pozitivnom ocjenom Europske komisije te nakon provedenih procedura i razgovora u Euroskupini i Europskom vijeću i uvažavajući mišljenje Europskog parlamenta i Europske središnje banke.

Odluku je kao predsjedavajući Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) potpisao češki ministar financija Zbyněk Stanjura, a dobrodošlicu u europodručje Europska komisija pokazala je i porukom istaknutom na zgradi Charlemagne: Dobrodošla u euro, Hrvatska!, navode iz HNB-a.

"Od ulaska Hrvatske u europodručje naši će građani i poduzetnici imati konkretne, izravne i trajne koristi. U najvećoj mjeri nestat će valutni rizik, Hrvatska će biti investicijski atraktivnija i sigurnija u vremenima kriza. Euro je, također, ključna vrijednost europskog zajedništva i omogućit će nam još aktivniju ulogu u europskom projektu. Istinski sam ponosan na ovaj veliki hrvatski uspjeh", istaknuo je Vujčić.

U priopćenju se prenosi i izjava predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je kazao kako je ostvaren strateški cilj: "Hrvatska postaje članica europodručja s 1. siječnja 2023.!"

"Uvođenje eura učinit će naše gospodarstvo otpornijim i dugoročno povećati standard naših građana. Biti dio europodručja Hrvatskoj i našim sugrađanima donosi veću sigurnost u krizi. Naporno smo i dugo radili na ovom projektu jer čvrsto vjerujemo da je pridruživanje europodručju u nacionalnom interesu Hrvatske!", poručio je Plenković.