U odnosu na konac travnja, krediti su na kraju svibnja bili veći za 0,1 posto ili 15,1 milijun kuna, a prema koncu svibnja prošle godine porasli su za 6,7 posto ili 17,2 milijarde kuna.

Ti se podaci odnose na ukupne kredite, koji uključuju kredite središnjoj državi, lokalnoj državi, poduzećima, stanovništvu, drugim financijskim posrednicima, pomoćnim financijskim institucijama, osiguravajućim društvima i mirovinskim fondovima te investicijskim fondovima osim novčanim fondovima.

Promatrano prema valutnoj strukturi, kunski su krediti na godišnjoj razini nastavili pozitivna kretanja te su porasli za više od 17 milijardi kuna odnosno 15,8 posto, dok su valutni krediti pali za 47,8 milijuna kuna odnosno 0,1 posto.

Trend rasta kunskih kredita uz paralelan pad valutnih kredita prisutan je nešto više od sedam godina, primjećuju analitičari Raiffeisen banke i dodaju da se udio valutnih kredita u ukupnim kreditima kontinuirano smanjuje od druge polovice 2012. godine, kada je iznosio 74,4 posto, a na kraju svibnja iznosio je 53,7 posto

Otprilike pola ukupnih kredita plasirana je kućanstvima. Nominalan iznos tih kredita u svibnju je iznosio 134,3 milijarde kuna. Kod sektora stanovništva osobito je izražena sklonost kreditiranja u domaćoj valuti dominantno kroz gotovinske nenamjenske kredite. Ti krediti u svibnju su također usporili na godišnjoj razini čime su prekinuli trend rasta po dvoznamenkastim stopama.

Krediti poduzećima odnosno nefinancijskim trgovačkim društvima na kraju svibnja iznosili su 86,5 milijardi kuna.

Krediti središnjoj državi u svibnju su porasli na 42,9 milijardi kuna, pri čemu su na godišnjoj razini porasli za 22,5 posto.