Na godišnjoj razini dug je povećan za 5,3 mlrd kuna. Po prvi put nakon siječnja 2006. godine, u travnju je zabilježeno smanjenje iznosa duga opće države na mjesečnoj razini. Tako je na kraju tog mjeseca dug opće države, koji uključuje dug državnog proračuna, izvanproračunskih fondova, jedinica lokalne uprave i samouprave, HBOR-a te izdana državna jamstva, iznosio 120,5 milijardi kuna. Prema posljednjim podacima udio ukupnog duga opće države iznosio je oko 51,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP). U odnosu na kraj ožujka zaduženost opće države smanjena je oko 218 milijuna kuna.
Međutim, na godišnjoj razini nastavljen je rast duga opće države koji je povećan za 5,3 milijarde kuna u usporedbi s prošlogodišnjim travnjem. Nastavljen je trend promjene strukture duga opće države te tako i dalje bilježimo smanjenje inozemnog duga uz istovremeno povećanje unutrašnjeg duga, kako na mjesečnoj tako i na godišnjoj razini.
Tako je u odnosu na ožujak inozemni dio duga smanjen za oko 830 milijuna kuna, ponajviše uslijed smanjenja vanjskog zaduženja središnje države i HBOR-a, dok je unutarnji dug tijekom travnja povećan za preko 610 milijuna kuna.
U usporedbi s krajem travnja 2005. godine, navedene promjene još su izraženije te je inozemni dug smanjen za 3,1 milijardu kuna, a unutarnji povećan za više od 8,4 milijarde kuna. Bitno je naglasiti kako je jačanje kune prema euru, na mjesečnoj i godišnjoj razini, imalo pozitivan učinak na smanjenje kunske protuvrijednosti inozemnog dijela duga.
Središnja država je tijekom travnja zabilježila smanjenje svoje ukupne zaduženosti za oko 750 milijuna kuna te je krajem mjeseca on iznosio 86,7 milijardi kuna. Međutim na godišnjoj razini središnja država i dalje nastavlja bilježiti iznadprosječne stope rasta (5,3%) dok je nominalno povećanje duga iznosilo više od 4,3 milijarde kuna.
Tijekom travnja 2006. godine povećanje zaduženja zabilježeno je kod izvanproračunskih fondova (oko 300 milijuna kuna), dok je također značajnije povećana i razina izdanih državnih jamstava (464 milijuna kuna). Nekoliko čimbenika će odrediti daljnje kretanje duga opće države u ovoj godini. Primarni utjecaj imat će privatizacijski proces. Ukoliko privatizacijski prihodi budu ostvareni u planiranim iznosima udio duga u BDP-u bi trebao biti smanjen u odnosu na prošlu godinu. S druge strane, usporavanje rasta ekonomskih aktivnosti moglo bi donijeti usporavanje rasta prihoda te s te strane ostaviti određene negativne utjecaje na kretanje duga. izvor: www.bankamagazine.hr