Rast je, na godišnjoj razini, iznosio 18,5 posto. Relativno snažan rast depozita (koji uključuju depozitni novac, štedne te oročene kunske i devizne depozite) nastavljen je i tijekom listopada. Naime, krajem promatranog mjeseca ukupni depoziti, dosegnuli su 165,4 milijardi kuna ili 18,5% više u usporedbi sa stanjem na kraju listopada 2005. Navedena stopa rasta najviša je od studenog 2002. te je samo potvrda ovogodišnjeg snažnijeg priljeva depozita u bankovni sustav.
Dominatno je to posljedica rasta kunskih depozita (obuhvaćaju i kunske depozite s valutnom klauzulom) koji su u odnosu na prošlu godinu porasli za 18,8 milijardi kuna (67%) dosegnuvši 46,8 milijardi kuna.
U promatranom jednogodišnjem razdoblju štednju u obliku kunskih štednih i oročenih depozita ponajviše je povećao sektor stanovništva (za 66% ili preko 9 milijardi kuna) utječući tako direktno na odnos kunskih i deviznih depozita u ukupnom sustavu. Naime, zbog zamjetno bržih stopa rasta kunskih depozita omjer između kunskih i deviznih depozita spustio se ispod 2 odnosno devizni su depoziti bili svega 1,9 puta viši od kunskih (u listopadu 2005. isti su bili 3,2 puta viši).
Ukupni devizni depoziti (koji su tijekom listopada, nakon dva mjeseca uzastopnog godišnjeg pada, zabilježili blago povećanje vrijednosti od 0,6%) iznosili su 86,9 milijardi kuna. Ukoliko se uzme u obzir da je većina devizne štednje denominirana u eurima, jačanje kune prema euru imalo je negativan utjecaj na rast deviznih depozita na mjesečnoj i godišnjoj razini. Depozitni novac dosegnuo je 31,6 milijarde kuna što je 25,7% više na godišnjoj razini (najviši godišnji rast od svibnja 2003.). Rastu depozita na mjesečnoj razini (4,3 milijardi ili 2,7% u odnosu na kraj rujna) najviše je pridonio priljev u obliku depozitnog novca čiji je mjesečni prirast iznosio 1,9 milijardi kuna.
Devizni depoziti na mjesečnoj razini rasli su 1,7 milijardi, a kunski 663 milijuna kuna. Navedeni mjesečni prirast kunskih oročenih i štednih depozita najniži je u ovoj godini, na što je vjerojatno utjecala i izmjena odluke HNB-a o minimalnim potrebnim potraživanjima.
izvor: www.bankamagazine.hr