Posljednji podaci HNB-a pokazali su mjesečni rast novčane mase tijekom lipnja. U odnosu na kraj svibnja novčana masa se povećala za 1,7 milijardi kuna odnosno 3,6%, te tako krajem lipnja dosegnula 49,7 milijardi kuna (najviša razina od prosinca 2008.). Relativno snažan rast promatranog monetarnog agregata na mjesečnoj razini posljedica je rasta gotovog novca izvan banaka ali i depozitnog novca. Naime, gotov novac izvan banaka krajem lipnja iznosio je nešto više od 16 milijardi kuna te za 3,9% bio viši u odnosu na kraj svibnja. Istovremeno je vrijednost depozitnog novca porasla za 3,5% mjesečno (primarno kao rezultat rasta depozitnog novca kod sektora trgovačkih društava) te krajem promatranog mjeseca iznosila 33,7 milijardi kuna.

Nadalje, na godišnjoj je razini nastavljen rast novčane mase peti mjesec za redom (+4,2%). Iako je na mjesečnoj razini bilježio rast, na godišnjoj je razini gotov novac izvan banaka nastavio bilježiti pad (-5,1%). Relativno snažan rast depozitnog novca na godišnjoj razini, od 9,4%, onemogućio je negativan utjecaj smanjenog gotovog novca izvan banaka te je tako novčana masa na godišnjoj razini bilježila rast. Osim toga, dodatni doprinos rastu došao je od baznog učinka, obzirom na dvoznamenkaste stope pada promatranog agregata tijekom istog mjeseca prošle godine.

Monetarni agregat M4 ili ukupna likvidna sredstva, kao zbroj vrijednosti novčane mase, štednih i oročenih kunskih depozita, deviznih depozita te obveznica i instrumenata tržišta novca, krajem lipnja su iznosila 224,6 milijardi kuna. Iako je vrijednost najznačajnije sastavnice monetarnog agregata M4, deviznih depozita, na mjesečnoj razini zabilježila pad, rast svih ostalih sastavnica otklonio je negativan doprinos pada deviznih depozita te je promatrani agregat pokazao mjesečni rast. U odnosu na kraj svibnja ukupna likvidna sredstva su zabilježila rast za 0,9 posto. Istovremeno, na godišnjoj je razini nastavljen rast promatranog agregata šesti mjesec za redom (+2,8%). Obzirom na nastavak relativno snažnog pada štednih i oročenih kunskih depozita uz istovremeno relativno snažan rast deviznih depozita nastavljen je proces supstitucije kunske štednje deviznom štednjom, što je u konačnici rezultiralo godišnjim rastom monetarnog agregata M4. Dodatan doprinos tome došao je i od rasta novčane mase.

Iako su podaci za lipanj pokazali rast monetarnih agregata i na mjesečnoj i na godišnjoj razini, ne očekujemo njihov značajniji oporavak u nastavku godine. Tek kada se pokažu prvi znaci oporavka realnog sektora gospodarstva možemo očekivati i značajniji rast monetarnih agregata. Stoga bi na razini cijele 2010. godine promatrani agregati mogli pokazati tek blagi rast.