Nakon tri mjeseca pada aktive središnje banke, krajem svibnja je iznosila 73,93 milijarde kuna, ukazujući ponovno na približavanje povijesno najvišim razinama zabilježenima u siječnju (76,01 milijardi kuna). Na mjesečnoj razini ukupna je aktiva porasla za 1,3 milijarde kuna odnosno 1,8%, dok je u odnosu na kraj prethodne godine zabilježila pad (za 1,9 milijardi kuna ili 2,5%). Najveći dio ukupne aktive čini inozemna aktiva, odnosno međunarodne pričuve (99,89%) koje su u svibnju na mjesečnoj razini porasle 1,3 milijarde kuna ili 1,8 posto. Time je vrijednost inozemne aktive iznosila 73,91 milijarde kuna.

U odnosu na prošlogodišnji svibanj promatrana je kategorija zabilježila rast za 9,5 milijardi kuna odnosno visokih 14,8 posto. Uzmemo li u obzir činjenicu da su međunarodne pričuve uglavnom izražene u eurima, godišnji rast kunske protuvrijednosti ukupne inozemne aktive donekle je i ublažen budući da je domaća valuta zabilježila pad u odnosu na euro (za 1,4% godišnje). Slijedeća kategorija ukupne aktive sa značajno nižim udjelom su potraživanja od banaka, koja su krajem svibnja iznosila 13,1 milijuna kuna i time za 1,0% bila niža u odnosu prošlogodišnji svibanj. Nadalje, potraživanja od ostalih domaćih sektora, uglavnom trgovačkih društava, na godišnjoj su razini blago smanjena (0,3%). Krajem svibnja su tako zabilježena u vrijednosti od 4,0 milijuna kuna.

Primarni novac, kao najznačajnija sastavnica ukupne pasive HNB-a zabilježio je rast tijekom svibnja čime je prekinuto razdoblje od tri mjeseca pada. Naime, primarni je novac krajem svibnja iznosio 54,79 milijardi kuna, te time za 1,3% bio viši nego krajem travnja. U odnosu na prošlogodišnji svibanj primarni novac je povećan za 1,7 posto. Nadalje, inozemna pasiva HNB-a u svibnju je zabilježila rast za 0,6% na mjesečnoj razini te tako krajem mjeseca dosegnula 9,2 milijuna kuna. Ipak, na godišnjoj razini zabilježen je pad (za 5,0%).