Ekonomski savjet predsjednika Republike Hrvatske upozorio je u petak kako bi ukidanje prireza moglo povećati cijene lokalnih usluga i time smanjiti dohodak stanovnika, priopćeno je iz predsjednikova ureda.

"Ekonomski savjet predsjednika Republike analizirao je najavljene izmjene poreznih propisa. Tri su cilja vlade - povećanje životnog standarda, očuvanje gospodarskog rasta i osnaženje fiskalne autonomije općina i gradova - ali Ekonomski savjet smatra da je nejasno kako će ti ciljevi moći biti ispunjeni", kaže se u priopćenju objavljenom nakon današnje sjednice savjeta.

Na sjednici Ekonomskog savjeta sudjelovao je i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Ekonomski savjet, kako se navodi "prepoznaje važnost izbornih ciklusa u odlukama vlade, ali napominje kako kratkoročna politička dinamika ne bi smjela utjecati na dugoročne odnose u ekonomiji između države, poslodavaca i zaposlenika".

S obzirom na kretanja profita i plaća u 2022. godini, ekonomski bi bilo razborito prepustiti povećanje plaća poslodavcima u 2023. godini, jer bi efekti prelijevanja na opću razinu cijena bili amortizirani upravo većom dobiti iz prethodne godine, kaže se u priopćenju.

"Ideja ukidanja prireza ekonomski je nejasna, kao i sama ideja poticanja konkurencije među jedinicama lokalne samouprave", rekao je posebni savjetnik predsjednika Republike za ekonomiju Velibor Mačkić nakon 6. sjednice Ekonomskog savjeta predsjednika Republike.

„Ako se pokušava istodobno osnažiti fiskalna autonomija općina i gradova, onda se postavlja pitanje gdje je oporezivanje turističkih renti i gdje je porez na imovinu koji je, uz prirez, oblik postizanja zazivane fiskalne autonomije? Zbog nejasnih učinaka ukidanja prireza na odluke lokalnih vlasti, kao što je na primjer moguće povećanje cijena lokalnih usluga, moguće je da će raspoloživi dohodak stanovnika biti umanjen čime se dovodi u pitanje i prvi i drugi cilj", smatra Mačkić.

U priopćenju se navodi i da je Ekonomski savjet izrazio bojazan kako bi porezne izmjene mogle dovesti do slabljenja - ionako već ozbiljno narušene - veze između doprinosa za mirovinsko osiguranje i visine budućih mirovina.

"Prijedlog dovodi u pitanje mogućnost povećanja doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja u budućem razdoblju. Napominjemo kako je to temelj povećanja mirovina sadašnjih osiguranika te, još važnije, osnovna ideja mirovinske reforme iz 2001. godine", rekao je Mačkić.

U odnosu na prošlu sjednicu Ekonomskog savjeta predsjednika Republike, koja je održana u prosincu prošle godine, nova očekivanja i projekcije predviđaju realnu stopu rasta BDP-a za 2023. godinu od oko dva posto, uz očekivanu stopu inflacije iznad sedam posto.

Uz predsjednika Milanovića i posebnog savjetnika predsjednika za ekonomiju Velibora Mačkića, koji je ujedno i predsjednik Ekonomskog savjeta, na sjednicu su sudjelovali članovi Đula Borozan, Boris Cota, Bruno Ćorić, Saša Drezgić, Ana Grdović Gnip, Igor Matutinović, Tomislav Hernaus, Marina Tkalec te pomoćnica savjetnika predsjednika za ekonomiju Martina Ciglević.