Kako je istaknuto na konferenciji za medije Udruge Lipa, te zakonske izmjene ministar financija Zdravko Marić obrazložio je zloupotrebama od strane pojedinih direktora i članova uprava koji prijavljuju manje od osam sati radnog vremena, pa su sada svi prisiljeni se prijaviti na puno radno vrijeme, odnosno za to vrijeme plaćati doprinose.

Naime, do 1. siječnja ove godine, navode iz Lipe, članovi uprava kao poduzetnici početnici su mogli plaćati doprinose na manji broj sati od punog radnog vremena.

Iz Lipe upozoravaju da se trošak doprinosa značajno odražava na poduzetnike, posebno one koji su tek započeli posao, kao i žene s djecom, a godišnji izdaci za doprinose im premašuju 24 tisuće kuna.

Smatraju da treba postojati mogućnost da te osobe, ako ne rade osam sati, mogu prijaviti radno vrijeme onoliko koliko rade i proporcionalno tome i platiti doprinos, što bi primjerice za četverosatno radno vrijeme iznosilo oko tisuću kuna mjesečno.

"To što administrativno, kada osnujete poduzeće, postajete direktor, ne znači i automatski da imate sredstva za platiti doprinose. Sada moraju plaćati doprinose za osam sati bez obzira rade li manje i imaju li financijske mogućnosti to ispoštovati", kaže članica Izvršnog odbora Lipe Tatjana Korceba-Huić.

Iz Udruge predlažu Vladi da direktori početnici do tri godine od početka poslovanja, direktori-roditelji djece koja su mlađa od školske dobi ili su u sustavu redovnog školovanja a odluče se raditi na manje od punog radnog vremena, kao i direktori/likvidatori društava čiji je mjesečni prihod manji od 15 tisuća kuna, trebaju imati opciju izuzeća od plaćanja doprinosa na puno radno vrijeme.

Lipa je u suradnji s mrežom žena poduzetnica Women in Adria i Inicijativom profesionalnih računovođa Hrvatske pokrenula i akciju "Dajte nam da radimo", usmjerena na promjenu Zakona o doprinosima, a kao argumente u korist njihovih tvrdnji Korceba-Huić navodi rezultate dviju anketa.

U jednoj je sudjelovalo 250 računovodstvenih servisa, čiji su klijenti, odnosno tvrtke, konstatirale negativan utjecaj Zakona o doprinosima na njihovo poslovanje, pa je tako 439 trgovačkih društava najavilo da će se zatvoriti, ali i nastaviti poslovanje na neki drugi način, dok će se 442 trgovačka društva zatvoriti i neće nastaviti poslovanje.

Drugu anketu Lipa je provela među 225 poduzetnika pogođenih izmjenama navedenog zakona, a 54 posto ih se izjasnilo da će zbog ove mjere odustati od poduzetništva.

Korceba-Huić kaže da su ti rezultati dokaz da zakon loše djeluje na poduzetnike. Navodi da tek slijedi egzodus i val zatvaranja poduzeća, koji će se dogoditi u veljači iduće godine, nakon što krajem siječnja Porezna uprava podvuče crtu te zbroji plaćene doprinose i one koje je trebalo platiti.

Na temelju razlike neuplaćenih doprinosa, tvrdi Korceba-Huić, računi će biti poslani fizičkim osobama, odnosno članovima uprava, direktorima i vlasnicima trgovačkih društava, a to da fizička osoba odgovara za troškove poduzeća naziva presedanom koji je i u suprotnosti sa Zakonom o trgovačkim društvima.

Izvršni direktor Lipe Zoran Low napominje da izmjene zakona o doprinosima kreću od nerealne pretpostavke da su poduzetnici od samog početka poslovanja uspješni i da zarađuju. Naprotiv, ističe da je poduzetnički put u počecima vrlo trnovit pa opterećivanje poduzetnika u počecima s fiksnim doprinosima naziva antipoduzetničkom mjerom.

"Propisivanje minimalne vrijednosti rada za direktore, obrtnike i samozaposlene osobe povećava se opterećenje malih i mikropoduzetnika, otežava pokretanje novih tvrtki i predstavlja zaostatak razmišljanja iz doba kada je vladala arbitrarnost planskog gospodarstva i dogovorne ekonomije", poručuje Low.

Direktorica Women in Adria Ivana Matić navodi da žene u većoj mjeri pokreću posao iz nužde, a da poslovni subjekti u vlasništvu žena često sporije rastu, s obzirom da žene u poduzetništvu moraju održavati ravnotežu između privatnog i poslovnog.

Tako su brojne ranije bile prijavljene na manje od osam sati, što je, s obzirom i na druge brojne obiteljske obveze, održavalo njihovo efektivno radno vrijeme, pri čemu većina poduzetnica ima godišnje prihode ispod ili oko 300 tisuća kuna, navodi Matić.

Ocjenjuje da su zakonske izmjene izrazito štetne za poduzetnice te da one nisu u mogućnosti zaraditi dodatan novac za plaćanje doprinosa. Poručuje da su dvije godine, koliki je uobičajeni rok za procjenu učinka propisa, u ovom slučaju preduge te da izmjene treba povući što prije jer će šteta biti ogromna.