Krajem prvog tromjesečja 2017. godine udio javnog duga u BDP-u na razini 28-članog EU dosegnuo je 84,1 posto, nasuprot 83,6 posto BDP-a, koliko je iznosio krajem četvrtog tromjesečja 2016. godine, pokazalo je izvješće Eurostata.

I u 19-članoj eurozoni udio duga u BDP-u na kvartalnoj je razini uvećan, na 89,5 posto, s 89,2 posto u prethodnom tromjesečju.

U usporedbi sa četvrtim kvartalom 2016. godine, udio javnog duga u BDP-u uvećan je u 12 zemalja-članica EU-a, uključujući i Hrvatsku, dok je u njih 15 smanjen, navodi se u izvješću Eurostata. Nisu bili dostupni jedino podaci o irskom BDP-u u 1. kvartalu, napominju.

Hrvatska je izdvojena u skupinu zemalja s najvećim povećanjem udjela javnog duga u BDP-u na kvartalnoj razini, stoji u izvješću Eurostata.

U Hrvatskoj je udio javnog duga u BDP-u u prvom tromjesečju uvećan na 86,4 posto BDP-a, s 83,7 posto u četvrtom tromjesečju 2016., odnosno za 2,6 postotnih bodova.

Najviše je udio javnog duga u BDP-u porastao u Češkoj, za 3,1 postotni bod. U toj se skupini još nalaze Luksemburg, s rastom toga udjela za tri postotna boda, te Francuska, s rastom za 2,3 postotna boda.

S druge strane, najizrazitije smanjenje udjela javnog duga u BDP-u bilježila je Grčka, za 2,9 postotna boda. Slijede Nizozemska i Austrija, gdje je njihov udio u BDP-u smanjen za 2,2 odnosno dva postotna boda na kvartalnoj razini.

Najveći udio javnog duga u BDP-u krajem prvog tromjesečja bilježila je Grčka, od 176,2 posto. Slijede Italija, sa 134,7 posto, i Portugal, sa 130,5 posto BDP-a.

Najniži pak udio javnog duga u BDP-u zabilježen je u Estoniji, od 9,2 posto, a slijede Luksemburg i Bugarska, s udjelima od 23 posto, odnosno 28,6 posto BDP-a.

Na godišnjoj razini u EU blagi pad udjela javnog duga

Na razini EU-a u cjelini udio javnog duga u BDP-u u prvom je kvartalu 2017. godine u usporedbi s istim razdobljem godine ranije smanjen za 0,2 postotna boda. U eurozoni je njegov pad bio izrazitiji i iznosio 1,7 postotnih bodova.

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2016., udio javnog duga u BDP-u uvećan je u osam zemalja-članica, uključujući i Hrvatsku, a smanjen je u 19 zemalja.

U Hrvatskoj je u prvom kvartalu ove godine u usporedbi s istim razdobljem prošle godine udio javnog duga u BDP-u uvećan za jedan postotni bod.

Daleko najviše je porastao u tom razdoblju u Latviji i Poljskoj, za 2,7 postotnih bodova, odnosno 2,2 postotna boda.

S druge strane, najveći pad udjela javnog duga u BDP-u na godišnjoj je razini bilježila Nizozemska, za 4,7 postotnih bodova. Slijede Njemačka, s udjelom nižim za četiri postotna boda, Austrija, za 3,8 postotnih bodova, te Malta i Danska, gdje su udjeli javnog duga u BDP-u smanjeni za 2,9 odnosno 2,7 postotnih bodova, objavio je EUROSTAT.