Hrvatski proračunski manjak, iskazan udjelom u bruto domaćem proizvodu (BDP), bio je u drugom kvartalu bio nešto veći od europskog prosjeka, probivši propisani ′plafon′, od tri posto, pokazali su u utorak preliminarni podaci Eurostata.

Na razini 20-člane eurozone sezonski prilagođeni proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u drugom tromjesečju tri posto, kao i u prethodna tri mjeseca, zadržavši se na najnižoj razini od ljeta 2022. godine, izračunao je europski statistički ured.

Na razini EU-a iznosio je 3,1 posto i veći je za 0,2 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca, pokazuju tablice.

Javna potrošnja u zoni primjene zajedničke europske valute uvećana je u drugom kvartalu, prema sezonski prilagođenim podacima, na 49,2 posto BDP-a, sa 48,8 posto u prva tri mjeseca, uz povećanje rashoda za oko 25 milijardi eura.

Na razini EU-a uvećana je sa 48,5 posto na 48,9 posto BDP-a, odražavajući povećanje rashoda za oko 34 milijarde eura.

I proračunski prihod u eurozoni uvećan je u drugom tromjesečju, prema sezonski prilagođenim podacima, za oko 25 milijardi eura u odnosu na prethodna tri mjeseca. Njegov udio u BDP-u iznosio je 46,2 posto i bio je veći za 0,4 postotna boda nego u prethodna tri mjeseca.

Na razini Unije porastao je oko 22 milijarde eura, a njegov udio u BDP-u iznosio je 45,7 posto i bio je za 0,1 postotni bod veći nego u prethodnom tromjesečju.

Sedmorka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u drugom tromjesečju imala Poljska, od 8,1 posto.

Slijedi Rumunjska s manjkom od 7,1 posto BDP-a. Blizu su i Francuska i Slovačka gdje je iznosio 5,5 posto, te Finska s manjkom od 5,4 posto.

Hrvatska je u drugom ovogodišnjem kvartalu bilježila manjak u visini 3,4 posto BDP-a, pokazalo je izvješće Eurostata, što znači da je probio propisani plafon, od tri posto BDP-a, prvi puta od proljeća pandemijske 2021. godine. U prvom tromjesečju iznosio je 1,2 posto BDP-a.

Najmanji udio manjka u BDP-u bilježili su Latvija i Švedska, od 1,3 posto, te Litva, gdje je iznosio 1,4 posto.

Proračunski višak bilježilo je pak sedam zemalja, a najveći je bio na Cipru, gdje je dosegnuo 4,6 posto BDP-a.

Slijede Danska i Irska, s viškom od 3,3 odnosno 3,1 posto BDP-a. Blizu su Portugal i Grčka, s viškom od 2,6 odnosno 1,3 posto, te Nizozemska i Luksemburg, gdje je višak iznosio 0,9 odnosno 0,5 posto, pokazuju tablice.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Italiju, prema izvješću.