Hrvatska je u 2022. po udjelu javnog duga u BDP-u bila znatno ispod prosjeka EU-a i eurozone, a svrstala se i među pet zemalja s proračunskim viškom, izvijestio je u ponedjeljak Eurostat.

Na razini EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je lani 83,5 posto, izračunao je Eurostat, snizivši za pola postotnog boda procjenu iz travnja. Manji udio pokazali su i izračuni za 2021., također za gotovo pola postotnog boda, od 87,4 posto BDP-a. U eurozoni javni dug iznosio je lani 91,0 posto, pokazale su nove Eurostatove procjene, i bio je također niži za 0,6 postotnih bodova no što statističari izračunali u travnju. Potvrdili su pak da je u 2021. iznosio 94,8 posto.

Proračunski manjak u EU spustio se lani na 3,3 posto, sa 4,7 posto u 2021. i bio je neznatno manji no što su pokazivali preliminarni izračuni. U eurozoni spustio se sa 5,2 na 3,6 posto.

Hrvatska uz Njemačku

U otprilike polovini članica EU-a javni dug iskazan udjelom u BDP-u prekoračio je u 2022. propisani plafon od 60 posto, pokazuju konačni podaci.

Najviši je i na kraju prošle godine bio u Grčkoj, gdje je bio oko 70 posto veći od BDP-a. Slijede Italija, gdje je bio viši oko 42 posto, te Portugal, Francuska i Španjolska s dugom većim od BDP-a za oko 12 posto.

U Hrvatskoj je konsolidirani dug opće države na kraju prošle godine iznosio 46,346 milijardi eura, što je odgovaralo 68,2 posto BDP-a, pokazuju novi izračuni. Travanjska procjena pokazivala je dug od 46,08 milijardi eura, s udjelom u BDP-u od 68,4 posto.

Na kraju 2021. hrvatski javni dug iznosio je 45,63 milijarde eura, što po novim izračunima pokazuje udio u BDP-u od 78,1 posto. Preliminarni travanjski izračuni pokazali su udio od 78,4 posto. Najbliža je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u u 2022. po konačnim podacima bila Njemačka gdje je iznosio 66,1 posto.

Najnižu je razinu javnog duga iskazanog udjelom u BDP-u i na kraju prošle godine, po Eurostatovim konačnim podacima, bilježila Estonija, od 18,5 posto.

Petorka s viškom

U prošloj su godini 22 zemlje EU-a bilježile manjak u proračunu, a njih pet višak, uključujući Hrvatsku. U 12 zemalja manjak je prekoračio plafon od tri posto, koji je suspendiran zbog pandemijske i energetske krize. Najveći je bio u Italiji, gdje je iznosio osam posto BDP-a, a blizu su i Mađarska i Rumunjska s manjkom od nekih 6,2 posto.

Hrvatska je prošlu godinu zaključila s viškom u konsolidiranom proračunu opće države od 76 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a, pokazuju konačni podaci Eurostata. Preliminarni izračuni pokazivali su višak od 262 milijuna eura, što je odgovaralo 0,4 posto BDP-a.

U 2021. hrvatski državni proračun bio je u manjku od 1,46 milijardi eura, što je odgovaralo 2,5 posto BDP-a, pokazuju konačni podaci. Preliminarna procjena objavljena u travnju pokazivala je manjak od 1,45 milijardi eura, uz isti udio u BDP-u.

Najveći je višak u proračuni lani bilježila Danska, od 3,3 posto, a skupina s proračunskim plusom obuhvaća još Cipar, Irsku i Švedsku gdje je iznosio 2,4 odnosno 1,7 posto i 1,1 posto BDP-a, utvrdio je Eurostat.