Bundesbank: Porezni obveznici trebaju biti prvi jamci za obaveze svojih vlada i tek se nakon toga može tražiti solidarnost drugih država.

Zemlje koje se nađu na rubu stečaja trebale bi uvesti jednokratni porez na privatnu imovinu svojih građana prije nego što zatraže pomoć drugih država, navodi u najnovijoj analizi stanja u EU njemačka središnja banka Bundesbank, koja u uvodnom dijelu teksta prvo hvali rezultate u zemljama najteže pogođenima krizom kao što su Cipar, Grčka, Irska, Italija, Portugal i Španjolska, ali u nastavku kaže da bi u slučaju pogoršanja rješenje i dodatni novac trebale tražiti unutar svojih granica.

Krizni porez

- Njihova je imovina u odnosu na BDP čak i viša nego u zemljama koje im pružaju pomoć - tvrde u Bundesbanku, pozivajući se na travanjsko istraživanje Europske središnje banke o imovini kućanstava u EU. Hrvati nisu bili obuhvaćeni tim istraživanjem, koje je pokazalo da je privatna imovina južnjaka veća nego imovina sjevernjaka jer Nijemci uglavnom ne žive u privatnim kućama, nemaju vikendice niti druge imovine u nekretninama kao što je to običaj u mediteranskom krugu. Porezni obveznici trebaju biti prvi jamci za obaveze svojih vlada i tek se nakon toga može tražiti solidarnost drugih država, navodi Bundesbank, koja zagovara neki oblik kriznog poreza, kao što ga je imala Hrvatska u vrijeme Jadranke Kosor, samo što su Hrvati taj porez plaćali prema mjesečnim primanjima, a ne ukupnoj imovini.

Hrvatska se na početku procedure prekomjernog deficita također suočava s pitanjem uvođenja novih poreza, a na stolu je mogućnost oporezivanja imovine od nekretnina i štednje jer su kod poreza na potrošnju i rad porezne stope pri samom europskom vrhu. U srijedu kasno navečer Milanovićeva bi vlada trebala donijeti odluku o mjerama s kojima će smanjivati deficit i javni dug, a ako bi se koristili iskustvom drugih država, tada u idućem razdoblju treba očekivati kopiranje poreza na financijske transakcije (Slovenija, Mađarska), poreza na imovinu (Češka), poreza na premije osiguranja (Bugarska), poreza na komunalne usluge i slično.

Veći i novi porezi išli su u paketu s rezanjem troškova pa tako nijedna zemlja nije izbjegla smanjivanje plaća ili drugih socijalnih naknada od 10 pa i do 25 posto, kao i ozbiljnu racionalizaciju javne uprave. Nakon svega što su prošle u periodu od tri, pet ili devet godina boravka u proceduri prekomjernog deficita stiže savjet Bundesbanke, a prije njih i MMF-a, da sve daljnje probleme u javnim financijama rješavaju izvanrednim porezom.

Odluku, kažu, treba donijeti brzo i u tajnosti kako najbogatiji sloj stanovništva ne bi na vrijeme pobjegao, izvukao imovinu i izbjegao svoj doprinos spašavanju države.

Socijalne tenzije

Nakon rejtinške agencije S&P koja je najavila da nas i u šestoj godini krize ne očekuje oporavak, tom se stavu priklonio i domaći Ekonomski institut koji u najnovijim prognozama očekuje stagnaciju, a tek u idućoj godini mogući rast ako se ne aktiviraju brojni rizici i kod kuće i u okruženju.- Izostanak oporavka u 2014. posljedica je strukturnih slabosti gospodarstva, koje se rješavaju sporije od očekivanja te pretpostavke znatnog smanjenja domaće potražnje zbog fiskalne konsolidacije - navodi Ekonomski institut i dodaje da provedba reformi donosi i rizike porasta socijalnih tenzija, uz mogućnost organizacije općeg štrajka s negativnim posljedicama na gospodarstvo. Iako se procjenjuje da masovne industrijske akcije nisu vjerojatne, njihova bi mogućnost mogla usporiti ili blokirati provedbu reformskih mjera koje bi Vlada u četvrtak trebala predočiti javnosti.