Naglasio je kako se ne boji kritika da će opet biti riječ o 'Linićevom presingu', jer borbu protiv sive ekonomije i naplatu poreza ne smatra 'presijom'.

'Čudi me da se porezna disciplina i stvaranje uvjeta lojalne utakmice u Hrvatskoj smatra presijom. Nije to presija', rekao je ministar, izrazivši uvjerenje da ljudi u Hrvatskoj polako shvaćaju kako Vlada Zorana Milanovića uvodi red u državu.

Linić na razdoblje od šest mjeseci nakon ulaska u EU gleda kao na vrijeme većih mogućnosti za Hrvatsku, koja će kao nova članica Unije biti interesantna za strane ulagače. 'To traje šest mjeseci i ono što iskoristimo može nam puno značiti. Nakon toga bit ćemo stara članica EU, a to znači da ćemo se morati ozbiljno okrenuti rješavanju deficita', rekao je.

Na pitanje koji mu je rok da državnu blagajnu dovede u red s obzirom na, za kriterije Europske komisije, nedopustivo visok proračunski minus, Linić je odgovorio: 'Jučer!'.

Naglasio je kako će EU već iduće godine početi Hrvatsku razmatrati uz vrlo žestoke ocjene što se tiče proračunskog deficita, te joj vjerojatno dati rok od tri godine da taj deficit svede na razinu ispod 3 posto.

Upitan gdje misli naći taj novac, Linić je odgovorio kako više nema šanse da država smanjuje svoje rashode, već da će morati povećati prihode, dakle 'ubrati novac od svakog poreznog obveznika'.

Nakon ulaska u EU najavio je i snažniju privatizaciju koja bi se u 'dobrom dijelu' provela do kraja mandata ove vlade. Upitan znači li ta 'masovna privatizacija' da će država zadržati 10, 12 strateških tvrtki Linić je potvrdno odgovorio.

'Upravo to, ono što znači monopol u prijenosu energije, distribuciji vode, znači ono što je zaista vrijedno. Vidite da više ne želimo privatizirati poljoprivredno zemljište, davat ćemo ga u koncesiju jer ako ne bude obrađivano uzmemo ga nazad i dat ćemo ga drugome', poručio je.

Linić je ustvrdio kako je Vlada najmanje učinkovita u politici s javnim poduzećima. 'Tu smo najmanje efikasni. Mora se odgovorno voditi politika trošenja i vezano uz kolektivne ugovore, jer nije nam svejedno - na profesorima, učiteljima, liječnicima štedimo, a u isto vrijeme oni (javna poduzeća) zbog monopolnog ili nekog posebnog položaja imaju velike plaće', naglasio je.

Linić je istaknuo kako tu vidi odgovornost Vlade. 'U tom dijelu uvijek previše čekamo, prespori smo, tako da Vlada u tom dijelu može reći da ima određeni problem', kazao je.

Istaknuo je kako ministri koji pregovaraju sa sindikatima, režući im prihode izvan redovne plaće, isti primjer trebaju koristiti i kod javnih poduzeća. 'Zbog čega bi oni bili pošteđeni. Pa nije privilegija biti direktor', rekao je ministar financija.