Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i za investicije nefinancijskim trgovačkim društvima krajem travnja iznosili su 68,9 milijardi kuna, što je na mjesečnoj razini rast za 975 milijuna kuna ili 1,4 posto, no na godišnjoj je razini nastavljen trend njihovog pada koji traje još od svibnja 2012. godine.

Tako su ukupni krediti kreditnih institucija za obrtna sredstva i investicije poduzeća krajem travnja bili niži za 2,4 milijarde kuna ili 3,4 posto u odnosu na travanj 2015., navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na podatke HNB-a.

No, u usporedbi s krajem prošle godine, viši su za 1,6 milijardi kuna, a rast od 2,4 posto, prema informacijama HNB-a, dobrim dijelom je posljedica zaduživanja jednog velikog trgovačkog društva u prvom ovogodišnjem tromjesečju.

Distribucija kredita poduzećima pokazuje da je mjesečni rast prvenstveno predvođen rastom kredita za obrtna sredstva, koji su krajem travnja iznosili 37,6 milijarde kuna te su u odnosu na prethodni mjesec viši za 784 milijuna kuna ili 2,1 posto.

Također, u odnosu na kraj prošle godine, krediti poduzećima za obrtna sredstva viši su za 2,3 milijarde kuna ili 6,6 posto.

Međutim, na godišnjoj razini u ovoj skupini kredita potvrđen je trend razduživanja te su u travnju krediti poduzećima za obrtna sredstva za 665 milijuna kuna ili 1,7 posto niži u odnosu na isti mjesec lani, kažu analitičari RBA.

U istom mjesecu ukupni krediti poduzećima namijenjeni za investicije iznosili su 31,2 milijarde kuna te su, uz mjesečni rast od 191 milijuna kuna ili 0,6 posto, zabilježili snažan pad na godišnjoj razini od preko 1,7 milijardi kuna ili 5,3 posto.

Također, u ovoj skupini kredita zabilježen je pad i u odnosu na kraj prošle godine - za 709 milijuna kuna ili 2,2 posto. 

"Obje skupine namjenskih kredita nefinancijskim trgovačkim društvima pokazuju kontinuirani pad na godišnjoj razini koji je prisutan od sredine 2012. godine", kažu RBA analitičari.

"Međutim, razduživanje poduzeća prema domaćim bankama jednim dijelom je supstituirano njihovim zaduženjima na inozemnim tržištima. Dodatni poticaj mogao bi proizići iz nastavka ESB-ovog programa monetarnog popuštanja koji podržava iznimno visoku likvidnost na inozemnim financijskim tržištima", zaključuju analitičari RBA.