U petak objavljeno izvješće DZS-a pokazuje da je Hrvatska u prvom ovogodišnjem mjesecu na inozemna tržišta izvezla robe u ukupnoj vrijednosti od 7,4 milijarde kuna, što je 26,6 posto više u odnosu na siječanj lani.

Istodobno je vrijednost robnog uvoza premašila 10,7 milijardi kuna, što je 9,9 posto više na godišnjoj razini.

Uslijed takvih kretanja prvi podaci DZS-a pokazuju da je manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u siječnju na godišnjoj razini smanjen za 15 posto, na 3,33 milijarde kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom rasla za 9,1 postotni bod - s lanjskih 59,9 na 69 posto krajem siječnja ove godine.

Snažan rast ukupnog robnog izvoza u prvom mjesecu ove godine posljedica je skoka izvoza u zemlje koje nisu članice Europske unije za čak 63,3 posto, na 2,78 milijardi kuna.

No, značajno je, za 11,5 posto, rastao i hrvatski robni izvoz u članice EU-a, i to na 4,6 milijardi kuna.

Uvoz iz članica Unije u siječnju je također rastao, i to za 7,2 posto, na više od 8,5 milijardi kuna, dok je iz zemalja koje nisu članice EU-a Hrvatska u siječnju uvezla roba za 2,2 milijarde kuna, odnosno 21,9 posto više nego u siječnju 2016. godine.

2016. treća uzastopna godina rasta izvoza

DZS je u petak objavio i konačne podatke o robnoj razmjeni u cijeloj 2016. godini, koji potvrđuju da je prošla godina bila treća uzastopna s rastom robnog izvoza, iako je godišnja stopa njegovog rasta od 5,7 posto upola niža od 11 postotne iz 2015. godine.

Prema najnovijim podacima DZS-a, hrvatski robni izvoz lani je, iskazan u kunama, u odnosu na 2015. godinu rastao za 5,7 posto, na 92,8 milijardi kuna, a uvoz za 5,4 posto, na 148,3 milijarde kuna. DZS je time povisio svoje prve procjene prema kojima je izvoz lani rastao za 5,1 posto, a uvoz za 4,6 posto.

Vanjskotrgovinski deficit Hrvatske u 2016. godini iznosi 55,5 milijardi kuna i porastao je 4,7 posto u odnosu na 2015. godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom, pak, na kraju prošle godine je iznosila 62,6 posto i bila je nešto viša od 62,4 postotne stope s kraja 2015. godine.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u razdoblju u 2016. povećan 6,9 posto, na 12,32 milijarde eura, dok je uvoz porastao 6,5 posto, na gotovo 19,7 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 7,36 milijardi eura te je 5,9 posto viši nego na kraju 2015. godine.

Najviše izvozimo i uvozimo unutar EU

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i prošle su godine bile članice Europske unije, na koje se odnosi 66,4 posto lanjskog robnog izvoza, ali i više od 77,2 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju prošle godine 8,2 milijarde eura ili 6,6 posto više nego godinu ranije, dok je uvoz povećan za 5,4 posto, na 15,2 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom.

Tako je u Njemačku u 2016. godine hrvatsko gospodarstvo izvezlo roba za 1,45 milijarde eura, uz godišnji rast od 11,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao za 11,1 posto, na 3,2 milijarde eura.

U Italiju je izvoz roba iznosio 1,68 milijardi eura ili 9,3 posto više nego prethodne godine, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 1,6 posto, na gotovo 2,5 milijarde eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 8,8 posto, na 1,54 milijarde eura, uz rast uvoz iz te zemlje za 9,1 posto, na 2,15 milijardi eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, prošle godine bio na razini 2 milijarde eura te je smanjen za 2,1 posto, dok je uvoz iz tih zemalja povećan 15 posto, na 1,16 milijardi eura.

Značajan rast izvoza, za 32,8 posto, iako se radi o relativno malom iznosu od oko 307 milijuna eura, Hrvatska lani bilježi sa zemljama OPEC-a, pri čemu je, primjerice, izvoz u Katar povećan za 139 posto, na 50,5 milijuna eura, a u Saudijsku Arabiju za 121 posto, na 143 milijuna eura.

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći postotni rast robnog izvoza ostvarila je farmaceutska industrija - za 56,4 posto, na 895,3 milijuna eura, a znatno je, za 29,2 posto, narastao i izvoz industrije motornih vozila, prikolica i poluprikolica, na 452,9 milijuna eura, kao i gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, kojih je ivezeno za 21,25 posto više, odnosno u vrijednosti od 936,4 milijuna eura.

Najznačajniji pad izvoza iskazan je, pak, kod ostalih prijevoznih sredstava, u što ulazi i brodogradnja i to za 39,8 posto, na 293,2 milijuna eura.