Pozivajući se na podatke Hrvatske narodne banke (HNB), analitičari RBA ističu kako je krajem siječnja 2017. ukupni javni dug, iskazan prema metodologiji ESA 2010, bio 2,7 milijardi kuna niži u odnosu na prosinac 2016. godine.

"Također, siječanj je potvrdio neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine", navodi se u analizi, objavljenoj u petak. U odnosu na lanjski siječanj, ukupni javni dug niži je za više od 4,7 milijardi kuna ili 1,6 posto.

Obzirom na valutnu strukturu duga, naglašava se da je u prilog nižem javnom dugu, iskazanom u kunama, išlo i jačanje domaće valute u odnosu na euro. Naime, prema podacima HNB-a, krajem siječnja ove godine srednji devizni tečaj eura prema kuni bio je na godišnjoj razini niži za 2,3 posto.

Za pad javnog duga na mjesečnoj razini zaslužne su, navodi se, i unutarnja i vanjska komponenta koje su krajem siječnja zabilježile pad od gotovo 1,4 milijarde kuna u odnosu na prosinac.

"Međutim, smanjenje duga na godišnjoj razini prvenstveno je odraz snažnog pada inozemne komponente javnog duga koja se koncem siječnja ove godine spustila do razine 107,1 milijardi kuna, što je za gotovo 10,4 milijarde kuna ili 8,8 posto niže u odnosu na siječanj 2016.", ističu analitičari RBA.

Podsjećaju kako je nakon odgođenog prošlogodišnjeg plasmana euroobveznice na inozemnom tržištu došlo do zamjetnije promjene u strukturi državnog zaduženja koje pokazuje sve veću orijentaciju ka financiranju na domaćem tržištu.

Tako je koncem siječnja unutarnja komponenta javnog duga iznosila 179,6 milijardi kuna, što predstavlja godišnji rast od 5,7 milijardi kuna ili 3,3 posto.

"Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno pogurnuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem siječnja povećan na 62,6 posto, a što je 3 postotna boda više u odnosu na lanjski siječanj", navodi se u analizi.

"Obzirom na predviđeni gospodarski rast, i u 2017. godini udio javnog duga u BDP-u mogao bi nastaviti s padom. Osim "učinka nazivnika", povratak inflacije te jačanje kune u odnosu na euro dodatni su čimbenici koji bi trebali pridonijeti smanjenju omjera javnog duga u BDP-u", zaključuje se u analizi RBA.

Lani prvi pad javnog duga nakon osam godina

Prošloga tjedna Državni zavod za statistiku (DZS) i EUROSTAT objavili su da je u prosincu prošle godine javni dug pao na 289,07 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je oko 500 milijuna kuna manje u odnosu na isti mjesec 2015., kada je iznosio 289,58 milijardi kuna ili 86,7 posto BDP-a.

Tako je lani javni dug pao za 2,5 postotnih bodova, što je njegov prvi pad nakon osam godina, a zahvaljuje se dobrim fiskalnim rezultatima i većem nego što se očekivalo rastu gospodarstva.