Vlada je sa sjednice u srijedu u Sabor uputila paket poreznih izmjena koje bi na snagu trebale stupiti početkom 2024. godine i kojima je cilj rast plaća i jačanje fiskalne autonomije lokalnih jedinica, a koje uključuju ukidanje prireza te plaćanje dijela mirovinskog doprinosa za one s najnižim plaćama.

Ministar financija Marko Primorac objedinjeno je predstavio paket poreznih izmjena koji uključuje izmjene i dopune devet zakona, pa tako između ostalog i Zakona o porezu na dohodak, pri čemu se jedinicama lokalne samouprave želi omogućiti da svojim odlukama propišu visinu stope poreza na dohodak.

Između ostalog, tu je i ukidanje prireza porezu na dohodak, povećanje praga za primjenu više stope poreza na dohodak, na 50.400 eura, povećanje osobnog odbitka na 560 eura, povećanje osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove, porezni tretman napojnica itd.

Stope poreza na dohodak sada znose 20 i 30 posto, a prema Vladinom prijedlogu prezentiranom prije nešto više od mjesec dana, Grad Zagreb, koji ima prirez od 18 posto, raspon u kojem može odrediti nižu stopu poreza na dohodak je od 15 do 23,6 posto, a višu od 25 do 35,4 posto.

Općine koje su do sada mogla odrediti prirez do 10 posto, moći će prema Vladinom prijedlogu odrediti nižu stopu poreza na dohodak od 15 do 22 posto i višu od 25 do 33 posto.

Za gradove do 30 tisuća stanovnika, koji sada mogu odrediti prirez do 12 posto, novi raspon određivanja poreza na dohodak je između 15 i 22,4 posto za nižu stopu i 25 i 33,6 posto za višu, a za gradove s više od 30 tisuća stanovnika koji su do sada mogli imati prirez do 15 posto, raspon je od 15 do 23 odnosno 25 i 34,5 posto.

Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, predloženo je umanjenje mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje za prvi stup, a za osiguranike čija mjesečna plaća iznosi do 1.300 eura bruto.

Tako će za bruto plaće do 700 eura fiksna olakšica iznositi 300 eura, a za plaće od 700,01 do 1.300 eura će se primjenjivati linearni model izračuna umanjenja, naveo je Primorac.

Ovom izmjenom će oko milijun osiguranika po osnovi radnog odnosa dobiti povećanje neto plaće, istaknuo je ministar.

Između ostalih tu su i predložene izmjene Zakona o lokalnim porezima, koje uključuju povećanje raspona u kojem predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave može utvrditi visinu poreza na kuće za odmor i to od 60 centi do pet eura po četvornom metru.

Što se tiče poreznog tretmana napojnica, mora se izmijeniti i Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom, a kako je već predstavljeno, napojnice će se moći ostavljati i putem kartica. Pritom će neoporezivi iznos biti utvrđen na 3.360 eura, dok će se iznos napojnice iznad neoporezivog djela oporezivati po stopi od 20 posto, najavljeno je.

Primorac je podsjetio da je u pet dosadašnjih krugova porezne reforme, od 2016. godine, omogućeno porezno rasterećenje građana i gospodarstva u iznosu većem od 1,3 milijarde eura. Lanjskim travanjskim i jesenskim paketima poreznih izmjena, kao dio odgovora na energetsku krizu, omogućeno je dodatno porezno rasterećenje u iznosu od 305 milijuna eura, naveo je Primorac.

Kako je objavljeno na prošlomjesečnom predstavljanju Vladina paketa, smanjenje prihoda od mirovinskog osiguranja iznosilo bi 329 milijuna eura, a smanjenje prihoda od poreza na dohodak na razini je 108 milijuna eura, što ukupno iznosi 437 milijuna eura.

To znači da trošak predloženih poreznih izmjena dominantno snosi središnja država, dok navedenih 108 milijuna eura, zbog povećanja osobnog odbitka, predstavlja propušteni prihod gradova, općina i županija, izvijestio je tada ministar financija.