U rujnu su, u odnosu na isti lanjski mjesec, ukupni krediti bili niži za 17,9 milijardi kuna ili 6,4 posto.

Na mjesečnoj su razini, pak, u rujnu ukupni krediti bili niži za 0,6 posto, ili 1,5 milijardi kuna, pa je nastavljen i trend pada kredita na mjesečnoj razini koji, s jednom iznimkom, traje od listopada 2015.

Pad kredita na godišnjoj razini dijelom je posljedica konverzije kredita u ′švicarcima′, odnosno djelomičnog otpisa kredita u franku te nastavka procesa razduživanja sektora kućanstava, čiji su krediti krajem rujna iznosili 117,5 milijardi kuna, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u ponedjeljak.

"Premda su na mjesečnoj razini zabilježili rast od 351 milijun kuna ili 0,3 posto, na godišnjoj razini je nastavljeno razduživanje sektora stanovništva koje je neprekidno prisutno od sredine prošle godine", ističu analitičari RBA.

U odnosu na lanjski rujan, ukupni krediti kućanstvima niži su za 8,5 milijardi kuna ili 6,7 posto.

Zamjetan je, ističe se u analizi, i nastavak razduživanja u sektoru poduzeća, čiji su krediti krajem rujna iznosili 85,3 milijarde kuna.

"Na mjesečnoj razini su zabilježili pad od 224 milijuna kuna ili 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini potvrdili trend pada koji datira od sredine 2012. i niži su za 4,4 milijarde kuna, odnosno 4,9 posto", navodi se u analizi RBA.

Krediti središnjoj državi su krajem rujna iznosili 49,3 milijarde kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj razini za 3,3, a na godišnjoj za 8 posto.

Kako se krajem rujna gotovo 66 posto ukupnih kredita odnosilo na valutne - denominirane u stranoj valuti i one vezane uz valutnu klauzulu - godišnji pad kredita iskazanih u kunama djelomično je potpomognut i jačanjem tečaja domaće valute u odnosu na euro i švicarski franak za 1,6, odnosno 1,2 posto, navode analitičari RBA.

"Unatoč oporavku gospodarstva i povećanju realnih plaća i raspoloživog dohotka potrošača, do kraja godine ne očekujemo znatniji oporavak kreditiranja sektora stanovništva. S druge strane, kreditna potražnja sektora poduzeća na domaćem tržištu i dalje je ograničena još uvijek razmjerno niskom gospodarskom aktivnošću", ističe se u analizi.

No, s obzirom da je u ovoj godini zamijećen rast potražnje za kreditima u domaćoj valuti, a HNB je mjerama strukturnih operacija počeo povećavati srednjoročnu ponudu kunskih izvora po nižim kamatnim stopama, analitičari RBA u nastavku godine očekuju veće korištenje kunskih kredita u domaćim bankama.