Nakon blagog rasta robnog izvoza i uvoza u veljači, prema posljednjim podacima DZS-a u ožujku je robni izvoz pao 16% u odnosu na ožujak prošle godine, dok je godišnja vrijednost uvoza smanjena za 8,5%. Vrijednost izvoza roba u promatranom mjesecu iznosila je 761,3 mil. eura, dok je uvoz roba iznosio 1,4 mlrd. eura. Deficit robne razmjene porastao je na 669 mil. eura, a pokrivenost uvoza izvozom spustila se na 53%.U odnosu na veljaču robni je izvoz povećan 8,6%, dok je uvoz zabilježio rast od 16,8%.

Promatrano na razini cijelog prvog tromjesečja izvoz roba smanjio se za 8,25%, dok je uvoz pao 2,75% godišnje. Deficit robne razmjene je porastao za 4,8% godišnje te je iznosio 1,7 mlrd. eura. Prema djelatnostima NKD-a, na pad izvoza u prvom tromjesečju najviše je, očekivano, utjecao pad u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (odnosno brodogradnja) gdje je pad u prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani iznosio 72%.
S obzirom da je brodogradnja bila jedan od naših najvažnijih izvoznih sektora, restrukturiranje i smanjena proizvodnja negativno se odražavaju i na izvoz. Ako isključimo ovu djelatnost, izvoz je u prvom tromjesečju smanjen 1,2% godišnje. S druge strane, rast izvoza zabilježen je u kategorijama proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+26%), proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (+23,4%) te u kategoriji opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija (+104,5%).

U nastavku godine očekivanje rasta neto izvoza temeljimo na preusmjeravanju domaćih poduzeća na izvozna tržišta i iskorištavanju prednosti jedinstvenog europskog tržišta te na rastu pokazatelja u turizmu. Iako, rigidna struktura izvoza i restrukturiranje u pojedinim granama te očekivani gospodarski pad na našim najvažnijim izvoznim tržištima (Italija, Slovenija) ograničavaju snažniji doprinos izvoza gospodarskom oporavku. S druge strane, uvoz roba bit će ograničen slabom domaćom potražnjom.