Kako je izvijestio na konferenciji za medije nakon sjednice Vlade, prihodi od PDV-a i poreza na dobit porasli su 3,3 posto, a trošarine su rasle i nešto "jače". Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.

Kada je pak riječ o rashodima, oni su porasli za oko šest posto, pri čemu Marić napominje da je prvo tromjesečje svake godine u proračunskom smislu ′najlošije′ razdoblje.

Kako pojašnjava, prihodi su, kada se uspoređuju sva četiri godišnja tromjesečja, najslabiji, dok s druge strane značajnije rastu neki rashodi, primjerice vezani za subvencije u poljoprivredi, koji su pojačani u prvoj polovini godine, pa tako i u prvom tromjesečju, u kontekstu i pripreme sjetve.

Također, napominje Marić, kada je riječ o uplatama u proračun EU, svaki mjesec se uplaćuje jedna dvanaestina, no Komisija ima mogućnost pozvati članice na raniju i jaču uplatu sredstava, što se događa i ove godine, pri čemu ministar financija dodaje da se ne radi o ničem neuobičajenom.

"Sve je u skladu s očekivanjima, nema nikakvih dodatnih izvanrednih okolnosti", ustvrdio je Marić.

Podsjetio je da je u prva dva mjeseca plaćeno dodatnih gotovo 600 milijuna kuna protestiranih jamstava za Uljanik Grupu, najavljuje se i protest jamstava po pitanju nekih drugih brodova, a Marić očekuje da će to dogoditi u tjednima koji slijede, dok se posebno prati i situacija oko jamstava za jaružalo koje Uljanik gradi za belgijski Jan De Nul.

Odgovarajući na upit novinara o izgledima za smanjenje opće stope PDV-a s 25 na 24 posto, Marić je podsjetio kako je zakonom propisano to smanjenje opće stope PDV-a od 1. siječnja 2020. godine.

"Mi smo to u zakon uključili i to je izglasano od strane Hrvatskog sabora da se 1. siječnja 2020. opća stopa smanjuje sa 25 na 24 posto. To u zakonu tako i dalje stoji. Kao što je bio prethodni slučaj proteklih godina, danas je još uvijek rano za ikakvu najavu ili bilo što govoriti, ali možete očekivati da će Ministarstvo financija kao prvo, a potom i Vlada, uzeti cjelokupni porezni sustav, sve efekte koji su do sada polučeni, što je dobro, što eventualno nije i sukladno fiskalnim mogućnostima vidjeti je li postoji prostor i u kojem smjeru ići za dalje", rekao je Marić, napominjući i kako izmjene poreznog sustava, poglavito tako velike, u pravilu stupaju na snagu s početkom kalendarske godine.

Ministar financija nije želio komentirati ideju bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog da bi se Uljaniku moglo pomoći tiskanjem novca rekavši da je to pitanje za središnju banku.

Današnji Novi list u tekstu "Rohatinski: Ciljanim tiskanjem novca Vlada i HNB mogu pomoći brodogradnji" prenosi kako je bivši guverner rekao kako "možemo voditi i aktivnu monetarnu politiku i sačuvati brodogradnju bez obzira što nam govore da izvana stižu signali da to nije tako". Rohatinski je, odgovarajući na pitanje novinara, potvrdio da je aktivna monetarna politika, odnosno štampanje novca koji bi trebalo usmjeriti u gospodarstvo, recept kojim se može pomoći i brodogradnji, prenosi riječki dnevni list.

U tekstu također prenosi i reakciju aktualnog guvernera Borisa Vujčića, koji kaže kako je najbolje da Rohatinski objasni kako bi to izveo, a iznosi i podatak kako u sustavu trenutno imamo viškove likvidnosti od 36 milijardi kuna.