DZS je tako korigirao naviše svoje prve procjene, koje su govorile o rastu izvoza u prva četiri mjeseca 2017. na godišnjoj razini za 15,8 posto, a uvoza za 9,6 posto.

Prema novim, privremenim podacima, Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine na inozemna tržišta izvezla roba u vrijednosti 32,4 milijarde kuna, a uvezla za više od 52 milijarde kuna.

Uslijed takvih kretanja manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom za prva četiri mjeseca povećan za 2,13 posto, na 19,6 milijardi kuna, dok je pokrivenost uvoza izvozom krajem travnju ove godine iznosila 62,4 posto, odnosno 2,2 postotna boda manje nego krajem ožujka.

Iskazan u eurima, hrvatski je robni izvoz u prva četiri ovogodišnja mjeseca porastao još snažnije - za 18,8 posto, na 4,3 milijarde eura, uz istodobni rast uvoza za 12,7 posto, na 6,96 milijardi eura. Iz toga proizlazi da manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom iskazan u eurima iznosi 2,62 milijardi eura i za četiri posto je veći nego u isto vrijeme lani.

Najviše izvozimo i uvozimo unutar EU

Najvažniji trgovinski partneri Hrvatske i dalje su članice Europske unije, na koje se odnosi gotovo 65 posto robnog izvoza iz prva četiri mjeseca, ali i gotovo 80 posto uvoza. Izvoz u te zemlje iznosio je na kraju travnja 2,8 milijardi eura i bio je 13,7 posto viši nego godinu ranije, dok je uvoz istovremeno povećan za deset posto, na gotovo 5,5 milijardi eura.

Pojedinačno, Hrvatska vrijednosno najveću robnu razmjenu ostvaruje s Njemačkom, Italijom i Slovenijom. Tako je u Njemačku hrvatsko gospodarstvo do kraja travnja izvezlo roba za više od 518,7 milijuna eura, uz godišnji rast za 11,3 posto, dok je uvoz iz najvećeg europskog gospodarstva istodobno rastao 10,6 posto, na gotovo 1,13 milijardi eura.

U Italiju je izvoz roba istodobno iznosio 574,6 milijuna eura i bio je 13,7 posto viši nego lani, a robni uvoz iz te zemlje rastao je za 9,5 posto, na više od 909,5 milijuna eura. Izvoz u u Sloveniju povećan je istovremeno 4,9 posto, na 486,3 milijuna eura, uz rast uvoza iz te zemlje za 10,4 posto, na 750,2 milijuna eura.

Od ostalih članica EU s kojima Hrvatska ostvaruje značajniju robnu razmjenu, rast izvoza za 27,1 posto, na gotovo 153 milijuna eura, bilježi se u prva četiri mjeseca u razmjeni s Mađarskom, iz koje uvoz porastao za 17,9 posto, na 554,6 milijuna eura.

Izvoz u zemlje CEFTA-e je, pak, bio na razini 719,11 milijuna eura te je povećan za 22,4 posto, dok je uvoz iz tih zemalja porastao za 19 posto, na 417,16 milijuna eura.

Promatra li se prema djelatnostima, među onima sa značajnijim udjelima u ukupnom robnom izvozu, najveći rast robnog izvoza ostvaren je u proizvodnji rafiniranih naftnih derivata - za 88,1 posto, na 255,9 milijuna eura, a za 46,2 posto povećan je izvoz farmaceutske industrije, na 372,5 milijuna eura.

Iznimno visoku stopu rasta izvoza u prva četiri mjeseca bilježi i proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava, u što službena statistika svrstava i brodogradnju, i to za 204,3 posto, na 134 milijuna eura.

Hrvatska prehrambena industrija, pak, u prva je četiri mjeseca ove godine ostvarila izvoz u vrijednosti 323 milijun eura, što je 1,4 posto manje nego lani.

Kod uvoza, najznačajniji se rast, od 83,8 posto, na 439,2 milijuna eura, iskazuje u djelatnosti rudarstva i vađenja, a najviše je pao, za 25,4 posto, na manje od 20,5 milijuna eura, uvoz duhanskih proizvoda.