Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni pala je u prosincu, nakon snažnog rasta u prethodnom mjesecu, dok je Hrvatska bilježila suprotan trend, pokazalo je u ponedjeljak izvješće europskog statističkog ureda.

U 27-članoj Europskoj uniji sezonski prilagođena industrijska proizvodnja pala je u prosincu 1,2 posto u odnosu na prethodni mjesec kada je uvećana 2,3 posto.

U eurozoni proizvodnja je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu pala 1,6 posto u odnosu na studeni kada je prema revidiranim Eurostatovim podacima porasla 2,6 posto.

Najviše je na oba područja pala proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,8 posto u EU-u te za 3,1 posto u eurozoni.

Najviše je pak u EU porasla proizvodnja trajnih potrošačkih dobara, za 1,5 posto, dok je u eurozoni najveći rast proizvodnje bilježio energetski sektor, za 1,4 posto u odnosu na studeni.

Hrvatska u društvu Španjolske

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najviše je u prosincu na mjesečnoj razini pala proizvodnja u Mađarskoj, za 2,5 posto.

Slijede Belgija s padom proizvodnje za 1,9 posto, te Finska gdje je smanjena 0,9 posto.

Najviše je pak na kraju prošle godine porasla proizvodnja u Danskoj, za 2,4 posto. Slijedi Portugal s rastom proizvodnje za 1,8 posto, te Estonija i Luksemburg, gdje je porasla po 1,6 posto.

U Hrvatskoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u prosincu 0,7 posto u odnosu na studeni kada je potonula 2,7 posto.

Isti postotni rast proizvodnje bilježila je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu i Španjolska, a u skupini su i Njemačka i Litva s rastom proizvodnje za 0,6 posto, te Latvija i Malta gdje je porasla 0,8 posto.

Eurostat nije raspolagao podacima za Irsku, Cipar i Austriju.

Snažniji pad u eurozoni

U odnosu na prosinac 2019. industrija je proizvodnja u EU u prosincu prošle godine pala 0,4 posto. U studenom je prema revidiranim Eurostatovim podacima smanjena 0,6 posto.

Eurozona je u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu bilježila dvostruko snažni pad od EU-a. U studenome proizvodnja je bila manja 0,6 posto nego u istom razdoblju godine ranije.

Najviše je na oba područja na godišnjoj razini pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 3,1 posto u EU-u, te za 3,9 posto u eurozoni.

Najviše je pak i u EU i u eurozoni porasla proizvodnja intermedijarnih dobara, za 4,4 odnosno 4,1 posto.

U cijeloj prošloj godini industrijska je proizvodnja u EU u prosjeku pala 8,0 posto. U eurozoni smanjena je u prosjeku 8,7 posto, izračunao je Eurostat.

Snažan rast u Slovačkoj

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao najveći je pad proizvodnje bilježila Belgija, od 4,6 posto. Slijede Malta i Portugal, gdje je smanjena po 4,3 posto.

Najviše je pak u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu porasla proizvodnja u Slovačkoj, za 6,8 posto u odnosu na isti mjesec godine ranije. Slijedi Poljska sa 6,1-postotnim rastom proizvodnje, te Latvija gdje je porasla 4,7 posto.

Hrvatska je među zemljama s najskromnijim rastom proizvodnje u prosincu, za 0,3 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije. Time je prekinuto 13-mjesečno razdoblje njezina pada. U studenome smanjena je 1,7 posto.

U skupini su još Češka s rastom proizvodnje za 0,5 posto i Rumunjska gdje je porasla 0,2 posto.

Najslabije je porasla proizvodnja u Švedskoj, za 0,1 posto u odnosu na prosinac 2019. godine, pokazuje Eurostatovo izvješće.