Potezi ministra financija Slavka Linića u pokušajima konsolidiranja javnih financija ne razlikuju se mnogo od mjera čelnika zemalja Europske unije, koji su posljednje dvije godine u pravilu pribjegavali poreznim rješenjima koja su rezultirala povećavanjem ukupnog poreznog opterećenja

Većina zemalja članica EU povećavala je stope i/ili osnovice poreza na dohodak, poreza na potrošnju (PDV i trošarine), te doprinosa za socijalna osiguranja, pokazuje analiza Vjekoslava Bratića s Instituta za javne financije o poreznim promjenama u 2011. i prvoj polovici 2012., koja se zasniva na izvješću Europske komisije.

Pojačano oporezivanje visokih plaća
Kod oporezivanja dohodaka u većini zemalja povećano je porezno opterećenje za imućne građane. Porezi na dohodak najčešće su mijenjani privremenim povećanjem općih prireza ili doprinosa solidarnosti za visoko dohodovne osobe (Belgija, Grčka, Italija, Cipar, Luksemburg, Portugal i Španjolska) te usvajanjem mjera za smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, najčešće povećanjem poticaja za rad za posebne skupine.

Porez na dohodak time je postao progresivniji, a najviša prosječna stopa blago je porasla s 37,9 na 38,1 posto. Sličnim putem išla je i Hrvatska, koja je promjenom poreznih razreda pojačala porezno opterećenje za osobe s višim primanjima. Također, pojačala je porezno opterećenje pojedinih kategorija građana uvođenjem poreza na mirovine ostvarene u inozemstvu te na primitke od dividendi i udjela u dobiti.

Što se tiče poreza na dobit trend je smanjivanje stopa i povećavanje poreznih olakšica i izuzeća kako bi se potaknule investicije. Najviše stope mijenjale su Velika Britanija, Finska, Slovenija, Grčka i Nizozemska, a neke su članice prirezima ili pristojbama, koje se primjenjuju samo za najveće kompanije, povećale granične porezne stope. U oporezivanju dobiti Hrvatska je bila u trendu pa je uvela oslobođenje plaćanja poreza na reinvestiranu dobit kojom se povećava temeljni kapital.

Stope doprinosa za socijalno osiguranje povećane su u mnogim članicama, a skromno su ih snizile samo Irska i Njemačka i to samo za mirovinsko osiguranje. Slične mjere usmjerene na poticanje poduzetništva uvela je i Hrvatska, koja je smanjila stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15 na 13 posto.

Polovica zemalja EU povećala stope PDV-a
Kako bi popunili proračunske prihode polovica zemalja članica povećala je standardne ili snižene stope poreza na dodanu vrijednost. U prosjeku je stopa PDV-a porasla sa 19,8 na 21 posto. Povećanju stope najdohodovnijeg poreza pribjegla je i Hrvatska, koja je povećala standardnu stopu PDV-a sa 23 na 25 posto te umjesto nulte uvela sniženu stopu PDV-a za kruh, mlijeko, lijekove i knjige.

U većini članica EU povećane su i stope trošarina, prije svega za okoliš, električnu energiju, alkohol i duhan, a jedino smanjenje (za motorna goriva) dogodilo se u Sloveniji. Hrvatska je bila u trendu po povećanju trošarina na cigarete, alkohol i energente, a razlikovala se po ukidanju 'egzotničnih' trošarina na luksuzna dobra.

U oporezivanju imovine u zemljama EU nije bilo puno intervencija. Samo je nekoliko članica mijenjalo oporezivanje imovine povećanjem stopa ili proširenjem osnovice - Grčka, Italija, Latvija, Litva, Portugal i Španjolska. Hrvatska tek planira uvođenje poreza na nekretnine, a stope postojećih imovinskih poreza (porez na vikendice, porez na promet nekretnina) nisu se mijenjale

Udjel poreznih prihoda u BDP-u povećan na 38,4 posto
Unatoč svim promjenama, strukturna obilježja poreznog sustava članica i dalje su ostala jednaka, a razlike u udjelima poreza u BDP-u, ukupnom poreznom opterećenju i njegovom sastavu i dalje su jako izražene.

Nakon nekoliko godina uzastopnog pada udjela poreznih prihoda u BDP-u i njegove najniže vrijednosti u 2009., taj udjel je 2010. stabiliziran na oko 38,4%.

No, udio se uvelike razlikuje među članicama i općenito je viši u starim, nego u novim zemljama članicama. Osim toga, očit je dugoročni porast stopa PDV-a i paralelni trend sve nižeg oporezivanja dohotka od rada i kapitala. Takvi su trendovi u skladu s nedavnim istraživanjima koja su potvrdila kako je 'PDV jedan od poreznih oblika s najnižim negativnim učincima na gospodarski rast'.

Dok većina starih članica prikuplja otprilike gotovo iste iznose prihoda od izravnih i neizravnih poreza te doprinosa za socijalno osiguranje, u novim je članicama udio izravnih u ukupnim porezima niži, jer koriste jednostopni ili proporcionalni porezni sustav.

IJF: Ključ je u smanjenju rashoda

Autor analize ističe da sve provedene i predložene porezne promjene u Hrvatskoj manje-više prate najnovija kretanja i preporuke EU-a o potrebi snižavanja poreznog opterećenja rada i povećanja poreza na imovinu i potrošnju.

No, pita se bi li ovakve izmjene uopće bile potrebne da početkom 2000-tih nije krenula kontinuirana praksa mijenjanja postojećeg poreznog sustava, osobito uvođenjem brojnih olakšica, oslobođenja, povlastica i izuzeća kojima je poremećena konzistentnost, transparentnost, učinkovitost i stabilnost poreznog sustava.

Također, ističe da u cilju u cilju konsolidacije hrvatskih javnih financija Vlada treba znatno više učiniti na smanjivanju rashodne strane proračuna.