Tako je ožujak treći mjesec od sredine 2015. godine da je u hrvatskoj industriji zabilježno blago povećanje broja zaposlenih, nakon što se skoro devet godina gotovo neprekidno bilježio trend smanjivanja na godišnjoj razini.

Na toj se razini, naime, pad broja zaposlenih, prema podacima iz ranije objavljenih statističkih izvješća DZS-a, gotovo neprekidno bilježio još od studenog 2007. godine.

Taj je trend prekinut samo u srpnju i kolovozu 2016. godine, kada se broj zaposlenih na godišnjoj razini nije mijenjao, odnosno iskazan je nulti indeks.

Tijekom svih ostalih lanjskih mjeseci na godišnjoj se razini broj zaposlenih smanjivao, i to u rasponu od 0,2 posto u veljači do 0,6 posto u studenom.

U prerađivačkoj industriji, koja zapošljava više od 91 posto ukupnog broja zaposlenih u domaćoj industriji, u ožujku je bilo 0,9 posto više zaposlenih nego u istom mjesecu 2016. godine, uz istodobno rast proizvodnosti rada za 2,1 posto.

U okviru prerađivačke industrije, tijekom ožujka je na godišnjoj razini najznačajnije, za 9,8 posto, porastao broj zaposlenih u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme.

Broj zaposlenih u prodaji motornih vozila, prikolica i poluprikolica je porastao 6,6 posto, a u ostaloj prerađivačkoj industriji za 5,9 posto.

U prehrambenoj industriji, čiji je udio najveći i iznosi više od 15,4 posto, broj zaposlenih je u ožujku ove godine bio 0,8 posto veći u odnosu na lanjski ožujak.

Najveći pad broja zaposlenih u sklopu prerađivačke industrije zabilježen je u proizvodnji pića, za 7,2 posto.

Podaci o proizvodnosti rada pokazuju, pak, da je u rudarstvu i vađenju proizvodnost rada u ožujku porasla za 1,6 posto, dok je u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji rasla za 3,3 posto.