Prema preliminarnim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku (DZS), u ožujku je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila 5722 kune dok je prosječna bruto plaća iznosila 7825 kuna.

DZS od siječnja ove godine podatke o prosječnim plaćama objavljuje u skladu s novom metodologijom koja se temelji na novom izvoru podataka (tzv. JOPPD obrazac) koji pruža potpuniji obuhvat podataka o plaćama u usporedbi s prijašnjim statističkim istraživanjem (temeljenom na RAD-1 obrascu). Primjenom nove metodologije, odnosno zbog proširenog obuhvata zaposlenih, iskazani iznosi plaća relativno su niži u odnosu na prethodnu statistiku koja je obuhvaćala 70 posto zaposlenih iz svakog odjeljka NKD-a, podsjećaju analitičari RBA.

Prema novoj metodologiji prosječna neto plaća u ožujku je nominalno veća za 70 kuna u odnosu na veljaču (1,2%) dok je u usporedbi s istim mjesecom prošle godine viša za 109 kuna (1,9%).

S obzirom na prisutne deflacijske pritiske, tijekom prva tri ovogodišnja mjeseca zamjetne su relativno veće godišnje stope realnog rasta neto plaća - u ožujku realna stopa rasta na godišnjoj razini iznosila je 3,6 posto.

Istovjetan trend je zabilježen i u kretanju prosječne bruto plaće koja je u ožujku nominalno porasla za 90 kuna mjesečno (1,2%) odnosno 178 kuna godišnje (2,3%) te je u odnosu na isti mjesec prošle godine realno viša za 4 posto.

U razdoblju od siječnja do ožujka prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama iznosila je 5673 kune što predstavlja nominalni rast za 2,1 posto na godišnjoj razini. U istom promatranom razdoblju prosječna bruto plaća je iznosila 7756 kuna te je zabilježila relativno veći rast od 2,6 posto u odnosu na prvo tromjesečje lani.

Naime, za razliku od 2015., tijekom prva tri mjeseca ove godine zamjetne su razmjerno veće godišnje stope rasta prosječnih bruto plaća u odnosu na neto plaće. Potonje je izravna posljedica učinka baznog razdoblja obzirom da je u prošloj godini zabilježeni rast neto plaća potaknut izmjenama u oporezivanju dohotka (što je rezultiralo višim godišnjim stopama rasta neto plaća tijekom cijele 2015. godine). Drugim riječima, početkom 2016. iščeznuo je utjecaj spomenutih poreznih izmjena na neto plaće, što je posljedično rezultiralo relativno višim stopama rasta prosječne bruto plaće u odnosu na godišnje stope rasta isplaćenih neto plaća.

S obzirom na prisutne deflacijske pritiske, tijekom narednih mjeseci analitičari RBA očekujzu nastavak blagog rasta realnih bruto i neto plaća na godišnjoj razini, a time i realno većeg raspoloživog dohotka.