U Hrvatskoj je početkom kolovoza, u sustavu poticaja, u pogonu bilo 1.207 elektrana na obnovljive izvore energije (OIE), a ukupna instalirana snaga tih postrojenja iznosi 430,88 magavata (MW), objavili su u četvrtak iz Saveza za energetiku Hrvatske.

Savez je završio deveti dodatak Studiji o stanju projekata obnovljivih izvora energije u Republici Hrvatskoj, a na temelju podataka dostupnih zaključno s početkom kolovoza koje je objavio Hrvatski operator tržišta energije (HROTE).

U odnosu na zadnje izvješće Saveza za energetiku, od kraja siječnja ove godine, riječ je o povećanju za 137 elektrana ukupne instalirane snage 18,28 MW. Tako je elektroenergetski sustav bogatiji za 130 solarnih elektrana, jednu hidroelektranu, tri elektrane na biomasu i tri elektrane na bioplin, dok se broj instaliranih i u rad puštenih pogona koji koriste druge izvore obnovljive energije nije povećao.

Po instaliranoj snazi, na prvom mjestu je 16 vjetroenergetskih postrojenja s ukupno 339,25 MW, dok se na drugom mjestu nalazi 1.115 solarnih elektrana s ukupno 40,39 MW.

Zanimljivo je da su u odnosu na zadnje izvješće, treće mjesto, koje su čvrsto držala kogeneracijska postrojenja, sada preuzele elektrane na bioplin s ukupno 15,93 MW instalirane snage.

Četvrto mjesto zauzimaju elektrane na biomasu s 14,92 MW, peto kogeneracijska postrojenja s 13,29 MW, šesto elektrane na deponijski plin i plin iz postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s ukupno 5,5 MW, dok u sustavu poticaja još uvijek u pogonu nema niti jedne geotermalne elektrane.

Po instaliranoj snazi, najveće pojedinačno postrojenje obnovljivih izvora energije je "Vjetroelektrana Velika Glava, Bubrig i Crni Vrh" tvrtke RP Global Danilo, a instalirana snaga tog postrojenja iznosi 43 MW.

U idućem razdoblju predviđa se puštanje u pogon još 138 postrojenja ukupne planirane snage 502,61 MW, a podatak proizlazi iz analize sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, a koja još uvijek nisu puštena u pogon.

Iz Saveza za energetiku Hrvatske skreću pažnju na dokument koji je objavio HROTE početkom ovoga mjeseca pod nazivom Sklapanje ugovora o otkupu električne energije s HROTE-om do ispunjenja ciljeva iz Nacionalnog akcijskog plana za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

Navode kako ovaj dokument upućuje vrlo jasnu poruku investitorima, a to je da je u pogledu gradnje postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i gdje se pritom proizvodnja takve energije potiče ostalo još jako malo prostora.

Prema tom dokumentu u potpunosti je popunjena kvota za vjetroelektrane i solarne elektrane, a moguće je izgraditi još vrlo mali broj elektrana na bioplin, geotermalnih elektrana te elektrana na biomasu, dok nešto više prostora ostaje u pogledu gradnje malih hidroelektrana.

Smatraju kako to ne bi trebalo obeshrabriti investitore da nastavljaju razvijati one projekte obnovljivih izvora energije koji u kontekstu aktualnih elektroenergetskih ili tržišnih ograničenja nemaju zapreke da se priključe te da se tako proizvedena energija koristi za vlastite potrebe ili za prodaju po prosječnoj tržišnoj cijeni.

Iz Saveza dodaju kako se vrlo skoro očekuje usvajanje novog i jedinstvenog zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, koji bi trebao otvoriti novi put razvoju ovog sektora u Hrvatskoj.