Industrijska proizvodnja u eurozoni i 28 članica Europske unije u listopadu je neočekivano snažno smanjena na mjesečnoj razini, dok je u Hrvatskoj uvećana nakon oštrog pada u prethodnom mjesecu, pokazali su danas najnoviji podaci Eurostata.

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni smanjena je tako za 1,1 posto u odnosu na rujan, kada je bila pala 0,2 posto, čime je naniže revidirana prva procjena o njezinom padu za 0,5 posto.

U 28 članica EU-a proizvodnja je smanjena za 0,7 posto u usporedbi s rujnom, kada je pak zabilježen njezin rast od 0,1 posto. Preliminarni podatak za rujan pokazivao je njezin pad od 0,2 posto.

U Hrvatskoj je u listopadu na mjesečnoj razini desezonirana industrijska proizvodnja porasla za 1,2 posto, nakon što je u rujnu pala za 3,3 posto. Na godišnjoj je razini industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, smanjena za 3,4 posto, nakon 3,9-postotnog pada u rujnu, pokazuje najnovije izvješće Eurostata.

Državni zavod za statistiku (DZS) navedene je podatke objavio 29. studenoga u prvim rezultatima.

Pad industrijske proizvodnje u 17-članoj eurozoni najizrazitiji je njezin pad na mjesečnoj razini od rujna prošle godne. Time je u velikoj suprotnosti s očekivanjima tržišta koja su u prosjeku očekivala blagi rast, pa se može iščitati kao novo upozorenje o krhkom oporavku gospodarstava njezinih članica, napominje Reuters.

Oporavak 9.500 milijardi eura vrijednog gospodarstva gotovo je zaustavljen u trećem tromjesečju, a prognoze ostaju sumorne s obzirom na rekordnu nezaposlenost i slabo povjerenje kako potrošača, tako i među čelnicima kompanija.

Analitičari iz Reutersove ankete u prosjeku su očekivali rast industrijske proizvodnje u listopadu od 0,3 posto.

"Sve u svemu, današnji podaci o industrijskoj proizvodnji nedvojbeno ističu otežan i krhki oporavak gospodarstva eurozone", kazao je Martin van Vliet, ekonomist u banci ING.

Pad proizvodnje u eurozoni rezultat je prije svega pada proizvodnje energenata od četiri posto. Pritisnuo ju je i 2,4-postotni pad proizvodnje trajnih roba za široku potrošnju, poput automobila i elektronike, te pad proizvodnje kapitalnih dobara od 1,3 posto.

Na godišnjoj razini, kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni je u listopadu uvećana za 0,2 posto. Porasla je tako u istom postotku kao i u rujnu, nakon što je znatno naniže korigiran preliminarni podatak za taj mjesec po kojem je rast bio procijenjen u visini 1,1 posto.

U EU 28 industrijska proizvodnja u listopadu je porasla za 0,8 posto prema istom mjesecu prošle godine, nakon 0,7-postotnog rasta u rujnu. Preliminarnim podatkom za rujan bio je procijenjen rast na godišnjoj razini od 1,2 posto.

U Njemačkoj, najvećem europskom gospodarstvu, industrijska proizvodnja u listopadu pala je za 1,2 posto u odnosu na mjesec ranije, što je njezin najveći pad od srpnja. U Francuskoj, drugom po veličini gospodarstvu eurozone, industrijska proizvodnja pala je za 0,3 posto na mjesečnoj razini, drugi mjesec zaredom.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj je razini zabilježen u Irskoj, od 11,6 posto, a slijedi Malta, s padom od 7,4 posto. Najizrazitiji rast s druge je strane zabilježen u Litvi i Danskoj, od 2,2 i 1,8 posto.

Na godišnjoj razini najveći rast industrijske proizvodnje zabilježen je pak u Rumunjskoj, od 10,2 posto, dok je njezin najveći pad zabilježen na Malti, od 13,9 posto, te u Irskoj, od 7,5 posto.