U Hrvatskoj je u trećem tromjesečju ove godine bilo milijun i 602 tisuće zaposlenih, što je oko 108 tisuća manje nego godinu ranije, dok je broj nezaposlenih smanjen za oko 30 tisuća, na 93 tisuće osoba, pa je stopa anketne nezaposlenosti iznosila 5,6 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.

Riječ je o statističkim podacima iz ankete o radnoj snazi koja se temelji na metodologiji Međunarodne organizacije rada te je međunarodno usporediv podatak o zaposlenosti i nezaposlenosti.

Iz DZS-a ističu kako su podaci od prvog ovogodišnjeg tromjesečja pa nadalje procijenjeni prema rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine, dok su prethodno objavljeni podaci procijenjeni na temelju popisa iz 2011. Time je nastao prekid u vremenskoj seriji podataka te podaci za prvo tromjesečje 2023. i nadalje nisu usporedivi s podacima za prethodna tromjesečja. Kako bi se osigurala konzistentnost i usporedivost podataka za prvo tromjesečje 2023. i nadalje s već objavljenim podacima za prethodne godine, naknadno će biti izvršena revizija podataka, čime će podaci za prethodne godine biti usklađeni s rezultatima popisa 2021. metodom kalibracije.

Po podacima iz ankete, u trećem tromjesečju 2023. godine u Hrvatskoj je bilo 1,602 milijuna zaposlenih, što je u odnosu na prethodni kvartal, to jest drugo tromjesečje, devet tisuća manje zaposlenih.

Usporedba broja zaposlenih na godišnjoj razini, u odnosu na treći kvartal 2022. godine, pokazuje da je u trećem tromjesečju ove godine zaposlenih bilo 108 tisuća manje ili 6,3 posto.

Istovremeno, broj nezaposlenih je na godišnjoj razini pao za 24,4 posto, a na tromjesečnoj za 2,1 posto.

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu (15 do 64 godine), u razdoblju od srpnja do rujna ove godine iznosila je 65,8 posto, što je na tromjesečnoj razini smanjenje za 0,2 postotna boda.

U odnosu na treće tromjesečje 2022. godine stopa zaposlenosti u trećem kvartalu 2023. porasla je za 0,7 postotnih bodova.

Stopa anketne nezaposlenosti, koja za populaciju od 15 do 64 godine iznosi 5,6 posto, na tromjesečnoj razini je bila manja za 0,1 postotni bod, a na godišnjoj za 1,2 postotna boda.

Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u trećem tromjesečju ove godine stopa nezaposlenosti prema podacima administrativnih evidencija (5,9 posto) bila viša od stope anketne nezaposlenosti.

U tom razdoblju prosječan broj nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi bio je manji za 12 tisuća osoba od podataka HZZ-a.

Budući da su se anketirane osobe izjašnjavale o prijavljenosti službi za zapošljavanje, usporedba podataka pokazuje da je od ukupno 93 tisuće nezaposlenih prema anketi o radnoj snazi, njih 71 tisuća ili 76 posto bilo prijavljeno službi za zapošljavanje, a preostalih 24 posto anketno nezaposlenih nije bilo zainteresirano za prijavu službi za zapošljavanje.

Istodobno, od ukupno 105 tisuća registriranih u HZZ-u, njih 34 tisuće ili 32,5 posto nije zadovoljilo međunarodne kriterije nezaposlenosti, napominju iz DZS-a.

Podaci iz ankete pokazuju i da je u trećem tromjesečju u Hrvatskoj bilo 3,26 milijuna radno sposobnih stanovnika (starijih od 15 godina) od čega 1,7 milijuna otpada na aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1,57 milijuna na neaktivno stanovništvo.

Stopa aktivnosti, odnosno postotni udio aktivnog u radno sposobnom stanovništvu (15 do 89 godina), u trećem je tromjesečju ove godine iznosila 52,3 posto, što je za 0,2 postotna boda manje no u tromjesečju prije, a za 0,4 postotna boda manje u odnosu na treći lanjski kvartal.