Razmjerno veći udjel stambenih kredita u CHF u ukupnim neurednim u toj kategoriji banke stoji gotovo milijardu kuna rezervacija.

Već dosta dugo trendno je obilježje i u sektoru stanovništva rast udjela loših kredita, premda je kod građana udjel djelomično ili potpuno nenadoknadivih plasmana poslovično najmanji.Već uobičajeno je i da je unutar kredita stanovništvu udjel loših najmanji kod stambenih.

No, i unutar njih postoje razlike u kontekstu problematičnih kredita. Među ostalim, s obzirom na valutu na koju su vezani. U tom smislu najlošiji je nesrazmjer kod kredita u švicarskim francima. Podaci središnje banke pokazuju da oni čine 39,4 posto portfelja stambenih kredita, a u neurednima u kategoriji stambenih participiraju čak 57,5 posto. Kod onih u eurima, kojih je i najviše, najmanje je problematičnih. Prema podacima HNB-a, u B i C kategoriju klasifisirano je samo tri posto eurskih stambenih kredita. Njihov udjel u ukupnim stambenim iznosi 53 posto, a udjel u lošim stambenim kreditima je samo 31,7 posto. U slučaju kredita u kunama situacija je sličnija onoj s francima. Kunski stambeni krediti u lošim stambenim kreditima sudjeluju 10,8 posto, dok je njihov udjel u ukupnim stambenim kreditima 7,5 posto. Od ukupno 126 milijardi kuna kredita građanima, u problematične je klasificirano 11,8 milijardi, s tim da portfelj stambenih kredita, koji je težak oko 52 milijarde kuna, u tome participira samo 3,5 milijardi kuna. Iz strukture loših kredita u portfelju stambenih proizlazi da se čak dvije milijarde kuna loših odnosi na one vezane uz 'švicarce', oko 1,1 milijardu kuna na eurske, a oko 400 milijuna kuna na stambene kredite u kunama.

Osim samog rasta tereta servisiranja, bankari će reći kako se lošija kvaliteta kod kredita u CHF dijelom može pripisati i tome što je među njima više onih koji su uzimani za kupnje drugih nekretnina. Kako god bilo, ni banke očito nisu bez posljedica u cijeloj priči sa 'švicarcima'. Po tim kreditima imaju povećane troškove rezervacija. Prema podacima HNB-a, od ukupnog iznosa neurednih kredita rezervacijama, odnosno ispravcima vrijednosti pokriveno je više od polovice (56 posto). Pretpostavi li se da ta stopa pokrivenosti rezervacijama vrijedi približno i za stambene kredite, to implicira gotovo dvije milijarde kuna rezervacija na portfelj stambenih kredita. To znači da na one u švicarcima otpada približno milijarda kuna. Nešto više od 600 milijuna kuna aproksimirano iznose rezervacije po eurskim, a po kunskima (a to je tek 7,5 posto stambenih kredita) su nešto više od 200 milijuna kuna. Inače, bitne razlike kvalitete kreditnog portfelja stanovništva i utjecaja starenja kreditnog portfelja u uvjetima razduživanja uočljive su i među velikim, srednjim i malih bankama, pri čemu je kod malih udjel loših iznadprosječan.