Ove godine bruto domaći proizvod (BDP) mogao bi realno porasti za 3,7 posto, a u 2025. godini za 3,3 posto, dok bi inflacija nakon ovogodišnjih četiri posto u idućoj godini mogla usporiti na 3,5 posto, najnovije su procjene Hrvatske narodne banke (HNB) objavljene u petak na godišnjem brifingu za novinare.

Time je HNB blago naviše revidirao procjene rasta hrvatskog gospodarstva, ali i inflacije u ovoj i idućoj godini.

Naime, zadnje procjene o kretanju BDP-a HNB je iznio sredinom rujna, kada je za 2024. prognozirao gospodarski rast od 3,6 posto, a 3,2 posto u 2025. godini.

Prema toj ranijoj prognozi, rast inflacije mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u ovoj godini procijenjen je na 3,9 posto, a 3,4 posto u idućoj godini.

Kako piše u sažetku HNB-ovih makroekonomskih projekcija, rast realnog BDP-a u Hrvatskoj trebao bi znatno nadmašiti rast europodručja i nastaviti pridonositi realnoj konvergenciji. Naime, procjene su da će BDP na području zajedničke europske valute u ovoj godini u prosjeku iznositi 0,7 posto, a 1,1 posto u idućoj godini.

Tako, iako bi rast realnog BDP-a iduće dvije godine mogao usporiti, i dalje će ostati razmjerno snažan, procjene su HNB-a. Pritom, kako navodi, projicirani rast hrvatskog BDP-a poglavito odražava snažnu osobnu potrošnju, podržanu kretanjima na tržištu rada, investicije, podržane i fondovima EU-a, kao i robusnu državnu potrošnju.

Rizici za ostvarenja projekcija inflacije u 2025. i 2026. godini su uravnoteženi, ali izraženi. Rizici niže inflacije tako uključuju jače prelijevanje nižih cijena energije i drugih sirovina, smirivanje geopolitičkih napetosti, dugotrajnije učinke restriktivne monetarne politike, kao i nepovoljna kretanja u hrvatskom i europskom gospodarstvu.

Rizici više inflacije, pak, uključuju izraženiji rast plaća ili jači prijenos plaća na cijene, jačanje geopolitičkih napetosti, trend fragmentacije i deglobalizacije te utjecaj klimatskih promjena, napisali su iz HNB-a.