Potaknuti povoljnim razvojem događaja na ekonomskom planu u prvoj polovici ove godine te posljednjim dostupnim pokazateljima za treće tromjesečje 2015. godine, analitičari Ekonomskog instituta, Zagreb u najnovijem broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly najavljuju pozitivnu stopu rasta od 0,5 posto za 2015. godinu te snažniji rast od 1,1 posto u 2016. godini.

S jedne strane, ovakva očekivanja posljedica su pozitivnih prognoza ekonomskog rasta u okruženju, posebice u Eurozoni. S druge strane, kretanja na domaćem tržištu povoljnija su nego što se ranije očekivalo što se prije svega odnosi na blag rast osobne potrošnje te na značajniji oporavak investicija. Također, i pokazatelji na tržištu rada ukazuju na preokret negativnog trenda.

Ipak, u publikaciji se upozorava kako će gospodarska kretanja do kraja ove godine, kao i u prvom dijelu iduće, biti značajno obilježena parlamentarnim izborima. Iako konačan datum izbora još uvijek nije potvrđen, predizborna kampanja u punom je jeku, što znači da su državne financije trenutno više u funkciji nadolazećih izbora nego pridržavanja procedura prekomjernog deficita, odnosno suzbijanja deficita i javnog duga.

Tako se u ovom trenutku zakon koji bi trebao riješiti problem kredita u švicarskim francima i prijedlozi različitih zakona koji su u postupku, npr. promjene zakona o socijalnoj skrbi, čine više populističkim mjerama nego stvarnim reformskim potezima. U skladu s time, očekivana je odluka Vlade da ne donese proračun za 2016. nego tek odluku o privremenom financiranju. Iako određeni pokazatelji Ministarstva financija ukazuju na poboljšanje stanja državnih financija, zbog nedostatka službenih, konsolidiranih i usporedivih podataka za razdoblje nakon prvog tromjesečja 2015. stvarno stanje državnih financija ustvari je nepoznato. U tom kontekstu, ispunjavanje ciljeva iz Procedure prekomjernog deficita za 2015. i 2016. ne čini se realnim, te se prognozira deficit u iznosu 5,5 posto BDP-a u 2015. i njegovo umjereno smanjenje na 5 posto u 2016.

Iako se zbog financijske slabosti kućanstava i poduzeća na strani potražnje te slabih izgleda za rast na strani ponude očekuje negativan rast kreditne aktivnosti u 2015., uz blag oporavak kreditiranja tek u idućoj godini, konačno rješenje oko kredita u švicarskim francima te financijske posljedice koje će ono sa sobom donijeti, imat će velik utjecaj i na kretanje kreditne aktivnosti.

Posebna pozornost u ovom broju publikacije Croatian Economic Outlook Quarterly posvećena je velikom odljevu stanovništva u inozemstvo od početka krize te mogućim dugoročnim negativnim posljedicama ove pojave. Naime, prema službenoj statistici, samo u 2014. godini u inozemstvo je odselilo više od 21 tisuće ljudi, od čega najveći broj (60 posto) u zemlje Europske unije, ponajprije u Njemačku. Dodatno zabrinjava to da je najveći udio iseljenika u primarnoj radnoj dobi, odnosno 45 posto svih emigranata u 2014. u dobi je između 25 i 45 godina. Iako ovakva kretanja kratkoročno smanjuju nezaposlenost te tako poboljšavaju pokazatelje tržišta rada, dugoročno bi mogla ugroziti potencijalni rast gospodarstva.

Publikacija sadrži i analizu koja razmatra u kojoj je mjeri institucionalna implementacija tržišno orijentiranih zakona utjecala na ekonomski rast u Hrvatskoj. U obzir se uzima OECD-ov pokazatelj regulacije tržišta te se analizira razina regulacije tržišta u Hrvatskoj u usporedbi s OECD-om i drugim usporedivim zemljama, te njezin utjecaj na ekonomski rast. Hrvatska u odnosu na usporedive zemlje ima daleko najnepovoljniji indikator regulacije tržišta.