Lani je otvoreno 15.264 radnih mjesta u privatnom sektoru, pokazuju statistike Fine i DZS-a, no u rujnu 2007. je u tvrtkama bio zaposlen 895.191 radnik što znači da smo u krizi izgubili najmanje 60.656 radnih mjesta.

Prema konsolidiranim podacima Fine za 2013. da se naslutiti da je kriza počela jenjavati i da se nazire oporavak potrošnje, a djelomično i gospodarstva, piše Poslovni.

Iako je prema podacima Državnog zavoda za statistiku 2013. obilježila kontrakcija gospodarstva od jedan posto, ohrabrujući su podaci iz godišnjih financijskih izvješća.

Zamijećen je rast zapošljavanja u privatnim tvrtkama, oporavak potrošnje u trgovinama, a raste i turistička potrošnja. Zaustavljen je pad graditeljstva, što je prvi znak pokretanja gospodarstva. Podaci su izračunati temeljem godišnjih financijskih izvješća 101.186 tvrtki koja su ih na vrijeme predala Financijskoj agenciji. Najzanimljiviji među njima, koji i daje najviše nade u oporavak je onaj o broju prijavljenih radnika.

Naime, 2013. u privatnom sektoru radilo je 849.799 radnika a godinu ranije radilo je 834.535 radnika, no pitanje je koliko je riječ o samozapošljavanju.

To znači da je lani otvoreno 15.264 radna mjesta u privatnom sektoru. Ipak, valja napomenuti da je u rujnu 2007. u tvrtkama bio zaposlen 895.191 radnik što pokazuje da smo u krizi izgubili 60.656 radnih mjesta. Najnoviji podaci Fine, u koje smo dobili uvid neslužbeno, kažu i da je lani zabilježen rast prihoda u odnosu na 2012. i to za osam milijardi na 590 milijardi kuna.

Primjerice toliki je prihod lani imao Siemens. Rast, od sedam milijardi kuna bilježi se u trgovini gdje je lani prihod skočio na 275 milijardi kuna. Drugim riječima trgovci ostvaruju više od polovice ukupnih prihoda domaćeg gospodarstva. Problematično je što su tvrtke koje rade u industrijskoj djelatnosti i lani prijavile novi pad od oko tri milijarde kuna prihoda.

No dobra vijest je da je konačno zaustavljen pad građevinarstva pa se ono zadržalo na razini iz 2012. godine. Turizam je, očekivano, među sektorima koji bilježe rast, i to od 18 posto, sa 11 na 13 milijardi kuna. Još nema pravog oporavka investicija jer iako su narasle za nekoliko milijardi pa skočile na 37,5 milijardi kuna razina koja je na granici amortizacije, što znači da nema pravog investicijskog booma nužnog za brzi izlazak iz krize.

Inače, prije krize investicije su prema podacima DZS-a dosegnule 71 mlrd. kuna, ali treba uzeti u obzir da je to vrijeme gradnje autocesta koje su povukle i mnoge investicije privatnog dijela gospodarstva.