Najintenzivniji rast zabilježen je kod proizvodnje komunikacijske opreme, medicinskih i preciznih proizvoda i računala. U prosincu 2005. godine je već deveti mjesec zaredom zabilježeno povećanje obujma industrijske proizvodnje, koji je u odnosu na isti mjesec 2004. povećan za 3%.
Nešto blaži intenzitet rasta industrijske proizvodnje u odnosu na onaj ostvaren u listopadu i studenom uglavnom je posljedica nešto više prošlogodišnje baze odnosno dva radna dana više u prosincu 2004. godine. Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG) u prosincu 2005. godine najsnažniji rast zabilježen je u proizvodnji kapitalnih proizvoda od čak 17,7%. Proizvodnja intermedijarnih dobara i netrajnih proizvoda za široku potrošnju, koji zajedno čine 2/3 ukupne industrijske proizvodnje, ostvarili su ispod prosječni rast od 0,9% odnosno od 2,3%.
U promatranom mjesecu jedino je proizvodnja trajnih dobara zabilježila pad volumena proizvodnje od 3,2% na godišnjoj razini. Prema djelatnostima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) prerađivačka industrija, koja čini više od 82 % ukupne industrijske proizvodnje, u prosincu ostvarila je godišnji rast volumena proizvodnje od 3,7%. Istovremeno skupina djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom i vodom ostvarila je rast od 1,3% dok je djelatnost rudarstva i vađenja zabilježila smanjenje obujma proizvodnje od 4,9%.
U razdoblju od siječnja do prosinca 2005. godine obujam industrijske proizvodnje povećan je za 5,1% u odnosu na isto razdoblje 2004.
Prema sektorima NKD-a, prerađivačka industrija ostvarila je iznadprosječni rast od 6,5%, dok su i rudarstvo i vađenje te opskrba energijom, vodom i plinom zabilježile pad od 3% odnosno 1,1%. Među sektorima prerađivačke industrije najznačajniji rast u 2005. zabilježila je proizvodnja hrane i pića od 6,9%. Snažan rast volumena proizvodnje zabilježen je kod izdavačke i tiskarske djelatnosti (15,8%) te proizvodnje strojeva i uređaja (17,7%). Tijekom 2005. godine zabilježeno je smanjenje proizvodnje kod nekih tradicionalnih sektora poput tekstilne i obućarske industrije, dok je najintenzivniji rast zabilježen kod proizvodnje s većom dodanom vrijednosti odnosno kod proizvodnje komunikacijske opreme, medicinskih i preciznih proizvoda i računala.
izvor: www.bankamagazine.hr